Analiziraćemo kada se sve završi, ali već je sasvim jasno da smo potcenili zarazne bolesti i da smo mislili da je čovečanstvo sa njima završilo posao pronalaskom moćnih lijekova i jakih vakcina”, rekao je doktor Lalić u razgovoru za RTS.
On je istakao da je fokus medicine bio na hroničnim bolestima sa kojima se nismo izborili, piše Blic.
– Međutim, pokazalo se da je priroda nepredvidljiva i da i danas može da izbije ovakva epidemija koja po svojim karakteristikama podsjeća na srednjovjekovne epidemije koje su odnosile desetine hiljada ljudi i gdje nije bilo lijeka i gdje je ta socijalna distanca, kako se danas moderno zove, bila veoma važna.
Dekan medicinskog fakulteta takođe je naveo da se nada da će nakon trenutne pandemije Kovida 19 biti više ulaganja u medicinsku nauku, ali nije siguran u to.
– Izdvajanje za nauku je rezultat svijesti društva i pojedinaca koji imaju sredstva. Tržišna komponenta će uvek dominirati u mirnim vremenima zato što donosi novac – smatra doktor Lalić.
Oštećeni organi teško prihvataju terapiju
Doktor Lalić, koji je endokrinolog, istako je da su se iskristalisale mnoge stvari u vezi sa dijabetesom.
– Prva je da dobro kontrolisani dijabetes ne nosi veći rizik za obolijevanje od kovida od bilo koje druge bolesti, ali loše regulisani dijabetes, onaj kada šećer nije u redu i kada se terapija ne primjenjuje kako treba, povećava rizik – objasnio je Lalić i naglasio da su među najugroženijima pacijenti koji imaju komplikacije zbog dijabetesa.
– Oni se zaista nalaze u teškoj situaciji jer organi koji su oštećeni teško mogu prihvatiti terapiju i izaći poslije toga u zdravo stanje.
On je takođe naveo da studenti i diplomirani ljekari za vrijeme pandemije korona virusa rade na mnogo polja.
– Na samom početku, kada je došlo do epidemije, studenti medicine u Beogradu su se organizovali i formirali grupu koja je radila na telefonima za informacije u Institutu Batut, a kasnije i na drugim mjestima – objašnio je profesor Lalić i dodao da trenutno jedna grupa studenata radi na obradi podataka.
– Čuli ste na konferencijama za medije kada kažu da nisu stigli da obrade dovoljno podataka. E pa studenti i diplomirani ljekari su se angažovali da te podatke obrade, kako bi bili brže dostupni epidemiolozima.
Lalić je naglasio da je pomoć dragocjena jer su mladi ljudi motivisani i puni elana i kaže da je uvijek bilo dosta studenata koji su se na postdiplomskim studijama opredjeljivali za epidemiologiju, a da će ih sada sigurno biti još više.
– I posljednjih godina ih je više zato što se pokazalo da epidemiologija napreduje velikim koracima i da ulazi u sve oblasti medicine. Epidemije u užem smislu nisu jedina oblast u kojoj je epidemiologija našla svoju primjenu – rekao je profesor Lalić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu