U tom periodu bi, prema najavama, trebala biti urađena Strategija koja treba definisati koji je najbolji način da se u gradu to i postigne. Banjaluka nema postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, a ni privredni subjekti nemaju predtretman odgovarajućih industrijskih voda, što utiče na zagađenje rijeka.
Upravo zbog toga se već dugo vodi polemika oko toga koja tehnologija bi bila odgovorajuća da bi se u gradu riješio taj problem, ali do sada se dalje od diskusije nije odmaklo.
Kada je riječ o preradi otpadnih voda, postoji idejno rješenje koje je staro 15 godina i koje je analiziralo jedno centralno postrojenje za obradu otpadnih voda. S obzirom da je u međuvremenu došlo do napretka tehnologije, a i grad se promijenio i izgradio, taj prijedlog treba ponovo preispitati. Isto tako, u međuvremenu su se pojavila i druga rješenja, koja predviđaju decentralizovana postrojenja, odnosno više manjih objekata raspoređenih po gradu. I to treba uzeti u obzir – kazao je gradonačelnik Igor Radojičić.
Objasnio je da Grad trenutno pregovara s partnerima iz dvije međunarodne organizacije koje bi na grantovskoj osnovi izradile studiju, koja bi procijenila koja od gore navedenih opcija je najbolja za Banjaluku.
– Bez obzira koje rješenje se pokaže kao najbolje, sistemi za tretman otpadnih voda su velike investicije, koje zahtijevaju značajna sredstva. Grad bez učešća evropskih i bespovratnih fondova ne može iznijeti nijednu varijantu samostalno. Ono što možemo uraditi je da donesemo odluku o tehnološkom rješenju, koje bi reklo kako bi to izgledalo i gdje bi bilo i da onda tragamo za bespovratnim sredstvima – naglasio je on.
Iz nevladinog sektora poručuju da rješavanje ovog problema zahtijeva određeno vrijeme i široko učešće javnosti.
– Jako je važno da se kroz ovu Strategiju uvrste metode odnosno tehnologije koje bi se mogle koristiti za grad Banjaluku. Ukoliko se ozbiljno bude pristupilo njenoj izradi i ako se u taj posao uključi javnost kroz javne rasprave taj period je dovoljan da se sve pripremi – naveo je potpredsjednik Centra za životnu sredinu Viktor Bijelić.
Smatra da je ovaku Strategiju trebalo i ranije pripremiti.
– Posebno jer je Zakon o vodama donesen još 2006. godine i definiše da svako naselje veće od 2.000 stanovnika treba da riješi pitanje prečišćavanja otpadnih voda. To sve govori da je prošlo vrijeme proteklo u vakuumu, ali ako se sada potrude svi oni koji trebaju da učestvuju u izradi Strategije smatramo da to može biti kvalitetno i doboro rješenje ne samo za Banjaluku već i da bude primjer drugim lokalnim zajednicama – kazao je Bijelić.
I dok se ne odluči koje će biti najbolje rješenje, u Banjaluci će se nastaviti svakodnevno ispuštanje otpadnih voda koje zagađuju rijeke.
– To stvara dodatne probleme po životnu sredinu, odnosno eko sistem, ali i po građane Banjaluke te svih onih koji žive u nizvodnim naseljima, jer ne mogu koristiti tu vodu za druge potrebe kao što je, recimo, navodnjavanje poljoprivrednih površina, za napajanje stoke i slično – precizirao je Bijelić.
Na dnevnom redu i reciklaža
U istom periodu bi trebala biti spremna Strategija koja će odrediti na koji način će se u budućnosti upravljati čvrstim otpadom u Banjaluci.
Radojičić je poručio da Grad trenutno ima riješeno to pitanje ali da ono nije dugoročno održivo.
– Imamo regionalnu deponiju u Ramićima, gdje se odvozi i smiješta otpad, ali dugoročno rješenje nije samo lagerovanje otpada. Prvo, ni sami kapaciteti deponije u Ramićima neće biti dovoljni nakon nekog vremena, a drugo, to je resurs za preradu i reciklažu ili za stvaranje električne ili toplotne energije. Treba razmišljati o razdvajanju i preradi otpada i oko toga ne postoje još nikakve studije ili procjene. Mi želimo da u naredne dvije godine dobijemo stručnu procjenu o količinama, cijenama, potencijalu i vrstama da bi se na osnovu toga mogli donosti dalje odluke o načinu razdvajanja, prerade otpada – rekao je Radojičić.
Dodao je da Grad traži partnera koji bi uradio Studiju koja bi ponudila rješenje za upravljanjem čvrstim otpadom u Banjaluci.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu