Od toga, na 11 lokacija je uskladišteno manje od pet radioaktivnih izvora, na šest lokacija je uskladišteno između pet i 50 izvora, dok je na preostale dvije lokacije uskladišteno više od 50 radioaktivnih izvora koji se ne koriste. Od uskladištenih izvora koji se ne koriste, samo samo jedan izvor je kategorije 2 i uskladišten je u originalnom radnom kontejneru.
Podaci su to navedeni u posljednjem godišnjim izvještaju Regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjenost (RARNB), onome za 2018. godinu.
Kako je za Radiosarajevo rečeno u RARNB izvještaj za prošlu godinu je tek u pripremi, te su podaci iz 2018. najaktuelniji. Ovaj izvještaj, kao i onaj za 2017. godinu, a u kojem su navedeni isti podaci o skladištenju, na sjednici 26. februara trebali bi razmatrati zastupnici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Kako je navedeno u uzvještaju za 2018. godinu, u BiH trenutno postoje samo privremena skladišta radioaktivnog materijala. Pored ranijih centralizovanih skladišta u FBiH i RS, postoji i određeni broj privremenih skladišta u preduzećima koja koriste ili su koristila radioaktivne izvore za obavljanje svojih redovnih radnih aktivnosti.
Takođe, određeni broj preduzeća koja su koristila gromobrane sa radioaktivnim izvorima demontirala su ih i privremeno ih uskladištila sa svojim lokacijama.
Nekoliko preduzeća koja se bave demontažom i instaliranjem detektora dima demontirala su te detektore dima sa ugrađenim izvorom zračenja i uskladištila ih u svojim privremenim skaldištima. Privremena skladišta služe za skladištenje radioaktivnih izvora koji se prestanu koristiti ili za orfan izvore (izvori od nepoznatog vlasnika) u cilju pokušaja poboljšanja radijacione bezbjednosti te smanjenja rizika od neovlaštene upotrebe, uključujući i zlonamjerno korištenje radioaktivnog materijala – navodi se.
Međutim, u izvještaju se naglašava da privremena skladišta nisu najbolje rješenje i predstavljaju prijetnju, obzirom da se nalaze u preduzećima kojima osnovna djelatnost nije upravljanje skladištem radioaktivnog materijala.
– Trenutno, jedino centralizirano skladište radioaktivnog materijala koje bi se moglo koristiti, ukoliko dobije licencu od Agencije, nalazi se u okviru kompleksa Federalne uprave policije i njime upravlja Zavod za javno zdravstvo FBiH – Centar za zaštitu od zračenja. Kapacitet skladišta je skoro popunjen, a zbog administrativnih barijera se u ovom skladištu eventualno mogu skladištiti radioaktivni izvori sa teritorije FBiH samo u slučaju vanrednih situacija – navedeno je u izvještaju.
Kako se saznaje, stanje je još nepromijenjeno, jer ni u međuvremenu RARNB nije izdao licencu.
Dakle, navodi se dalje u izvještaju, izvori sa teritorije FBiH i RS mogu se privremeno skladištiti samo na mjestu gdje su se koristili.
– Ovakva situacije je vrlo rizična obzirom da radioaktivni izvori mogu predstavljati rizik za bezbjednost i zdravlje stanovništva, te predstavljaju nezanemarivu prijetnju bezbjednosti u BiH ukoliko dođu u pogrešne ruke, pošto se mogu koristiti za terorističke aktivnosti, npr. scenario prljave bombe – zaključuje se u izvještaju.
Radioaktivni izvori sa teritorije RS su se u prethodnom periodu skladištili u prostorijama kalibracione laboratorije MDU Čajavec, ali ona više nije u funkciji pošto je kroz projekt EU obnovljena kalibraciona laboratorija u tom prostoru, čiji je korisnik Institut za mjeriteljstvo BiH. Izvori koji su ranije uskladišteni se još nalaze na navedenoj lokaciji u transportnom kontenjeru, pripremljeni za prenos u novo centralno skladište kada ono bude spremno.
– Upravljanje potrošenim zatvorenim izvorima zračenja, kao i zatvorenim izvorima zračenja koji nisu u upotrebi, predstavljaju najveći problem u oblasti radijacione bezbjednosti, te generalno predstavlja najveću opasnost od jonizirajućeg zračenja u BiH. Ovaj problem bi se sveobuhvatno riješio uspostavljanjem centralnog skladišta radioaktivnog materijala u BiH, te bi se na taj način znatno poboljšala radijaciona bezbjednso – objašnjava se u izvještaju.
Kako objašnjavaju iz Agencije, radioaktivni materijal uskladišten u privremenim skladištima je karaktegorizovan, odnosno znaju se njegova količina i tip. Radioaktivni otpad u BiH čine uglavnom zatvoreni izvori zračenja za čiju dalju upotrebu su prestale tehničke ili druge pretpostavke.
– U BiH trenutno postoji oko 800 zatvorenih radioaktivnih izvora te nekoliko hiljada zatvorenih radioaktivnig izvora kategorije 5, odnosno detektora dima i kalibracionih izvora. Takođe, postoji oko 270 zatvorenih radioaktivnih izvora koji su instalirani u gromobranima širom BiH, koje je potrebno demontirati i uskladištiti u cilju poboljšanja radijacijske sigurnosti. Izvori iz gromobrana predstavljaju opasnost za stanovništvo u slučaju njihovog obaranja ili neovlaštenog demontiranja i neadekvatnog skladištenja – upozorava se u izvještaju.
Medicinski otpad
U izvještaju je objašnjeno i da se na odjelima nuklearne medicine generiše radioaktivni otpad koji sadrži kratkovažeće radionuklide korištene u radioterapiji i radiodijagnostici.
Odjeli nuklearne medicine imaju vlastiti prostor pa privremeno pdlaganje radioaktivnog otpada dok nivo aktivnosti ne padne ispod nivoa otpuštanja, nakon čega se taj materijal tretira kao neradioaktivni otpad.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu