Sistem klimatizacije ove ustanove je zastario, prevaziđen i van funkcije od marta 2017. godine. Problem s klimatizacijom se dodatno pogoršao i kulminirao u 2020. godini, jer su nakon radova na fasadi sa zgrade Banskog dvora trajno odstranjeni svi privremeni klima uređaji, čije vraćanje nije bilo predviđeno po okončanju radova, jer oni, prema mišljenju Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, narušavaju autentičan izgled eksterijera zgrade.
Iz ove ustanove poručuju da je za sada situacija podnošljiva, jer aktuelna epidemiološka situacija i dalje nameće određena ograničenja kada su u pitanju okupljanja većeg broja ljudi.
– Problem nefunkcionisanja sistema klimatizacije će se ponajviše osjetiti i aktuelizovati onog trenutka kada epidemiološka situacija bude takva da više ne bude ograničenja u broju posietilaca, koji je još uvijek ograničen u odnosu na kvadraturu prostora u kojem se događaj realizuje – naglasio je direktor ove ustanove Mladen Matović.
Napomenuo je da se Banski dvor odavno i u punom kapacitetu vratio samoj organizaciji događaja, te da je u junu u ovoj ustanovi organizovano preko 40 raznovrsnih programa.
– Imajući u vidu prostranost koncertne dvorane, njenu visinu od 10 metara, te činjenicu da je, prema važećim mjerama, trenutni maksimalni broj posjetilaca 120, umjesto 400 koliki je kapacitet kad ne bude mjera fizičke distance u zatvorenom, uz postojeću ventilaciju taj problem trenutno nije toliko izražen i događaji se mogu realizovati nesmetano – kazao je Matović.
Naveo je da o rješavanju ovog gorućeg problema Banskog dvora razgovaralo početkom 2020. godine, ali da se onda pojavio virus korona i te aktivnosti su privremeno zaustavljene.
– Koliko je nama poznato, Grad Banjaluka je putem nadležnog Odjeljenja za komunalne poslove pripremio projekat i sad je potrebno iznaći značajna sredstva i vjerovatno određene eksterne izvore finansiranja kako bi se realizovao jedan tako značajan i kapitalan projekat. Vjerujemo i da će republičke instance, kao i uvijek do sada, pokazati puno razumijevanje i podržati naše napore da se riješi ovaj problem koji će u skorijoj budućnosti objektivno otežati rad ustanove u ljetnjim mjesecima – kazao je on.
Iz uprave ove ustanove su u više navrata naglašavali da je potpuna i temeljna sanacija zgrade Banskog dvora jedan od osnovih preduslova, kako bi ova ustanova zaživjela u svom punom kapacitetu. Nakon što je završena obnova spoljašnjeg dijela zgrade, prema informacijama iz ove ustanove, naredna etapa bi trebala u što kraćem roku obuhvatiti sanaciju i obnovu mašinskih instalacija, gdje je posebno izražen problem sa sistemom klimatizacije ustanove. Za sve poslove i procedure u vezi s kapitalnim investicionim ulaganjem u Banski dvor nadležna je Gradska uprava Banjaluka.
Upravo sa te adrese za sada ne stižu dobre vijesti, jer za te namjene nisu planirana sredstva u ovogodišnjem budžetu grada.
Gradonačelnik Draško Stanivuković kaže da se ovoj temi treba posvetiti, te da će realizacija jednog ovakvog kapitalnog ulaganja zahtijevati dosta sredstava. Nije precizirao kada će to biti moguće.
– Do sada smo više bili fokusirani da se otklone nepravilnosti koje su uočene nakon renoviranja krova na Banskom dvoru. U tome smo uspjeli, firma koja je bila zadužena za prvobitne radove je došla otklonila nepravilnosti. To su uradili o svom trošku, jer smo na vrijeme aktivirali garanciju za izvedene radove. Vjerujem da je klimatizacija važno pitanje, koje treba riješiti i tome treba ozbiljno pristupiti u saradnji s rukovodstvom Banskog dvora, ali i u pomoć Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS – kazao je Stanivuković i dodao da to nije projekat koji se može pripremiti preko noći.
U prethodnih nekoliko godina u obnovu Banskog dvora uloženo je više od tri miliona KM, a sredstva su obezbedili Grad i Vlada RS.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu