Društvo

Romi traže veću pomoć: Brčko distriktu nedostaje zakon o manjinama

Nacionalne manjine u Brčko distriktu ne smiju da budu diskriminisane i moraju da ostvaruju prava koja su garantovana međunarodnim konvencijama.

Romi traže veću pomoć: Brčko distriktu nedostaje zakon o manjinama
FOTO: CVIJETA KOVAČEVIĆ/RAS SRBIJA

Poručeno je to sa okruglog stola pod nazivom „Prava nacionalnih manjina“, koji je održan u Brčkom.

Kako je navedeno, uključivanje vlasti i provođenje politika koje se bore protiv svih oblika diskriminacije potrebno je kako bi pripadnici nacionalnih manjina primjetili da ih lokalna zajednica prihvata i da kao ravnopravni stanovnici Distrikta ostvaruju prava garantovna međunarodnim konvencijama.

Siniša Milić, gradonačelnik Brčko distrikta rekao je da Distrikt ima specifična rješenja položaja nacionalnih manjina, kao i izborno zakonodavstvo koje predviđa obavezna dva poslanička mjesta za predstavnike nacionalnih manjina u Skupštini Brčkog.

To nije jedino kako bi se promovisala i unaprijedila prava nacionalnih manjina koja žive na području Distrikta. Zato smo organizovali ovaj okrugli sto koji treba da ponudi odgovore na neka od važnijih pitanja u ovoj oblasti – rekao je Milić.

Adnan Pašalić, član tima za realizaciju projekta, ocijenio  je da situacija u Brčkom nije zadovoljavajuća, jer Distrikt jedini u BiH nema pravni okvir u ovoj oblasti.

– Situacija u Brčkom nije blistava, jer mi jedini nemamo pravni okvir u ovoj oblasti zbog čega smo se i odlučili za ovu aktivnost. Jedan od zaključaka je usvajanje zakonodavnog okvira za zaštitu prava nacionalnih manjina – rekao je Pašalić.

Pojasnio je da se najvećim dijelom projekat odnosio na medijsku kampanju zaštite prava nacionalnih manjina koja je realizovana u lokalnim medijima.

Foto: Cvijeta Kovačević/RAS Srbija
Foto: Cvijeta Kovačević/RAS Srbija

Sa oko 2.500 pripadnika najbrojnija nacionalna manjina u Brčko distriktu su Romi.

Ćazim Salihović, predsjednik Udruženja „Romi na djelu“ kaže da je za Rome u Brčko distriktu urađeno dosta, ali da se moglo uraditi više.

– Najčešći problemi su stambeni, jer osim zgrade koju smo dobili od donatora nije urađeno ništa više. Očekujemo podršku u rješavanju ovih pitanja, problema u obrzovanju i uvođenje grijanja u romski dom kako bi on mogao biti u funkciji – rekao je Salihović.

Želimir Lalić, šef Odjeljenja za zaštitu prava pripadnika nacionalnih manjina u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, ocijenio je stanje prava nacionalnih manjina u BiH zadovoljavajućim, ali je podsjetio na dva ključna pitanja koja je potrebno riješiti.

– Ta pitanja se već duži niz godina protežu kroz preporuke Evropske komisije i Savjeta Evrope, a to je “dvije škole pod jednim krovom”, gdje se radi o diskriminaciji učenika i pitanje pasivnog biračkog prava, „Sejdić – Finci“. Mi imamo i druge aktivnosti koje BiH provodi zajedno sa entitetima i Vladom Distrikta kao što je realizacija Akcionog plana za Rome, gdje postižemo jako dobre rezultate i izdvajamo značajan novac – rekao je Lalić.

Dodao je da je u posljednje vrijeme bilo projekata podrške radu udruženja i drugih nacionalnih manjina, kojih je u BiH ukupno 18.

Lalić je istakao da su Romi najbrojnija i socijalno-ekonomski najugroženija nacionalna manjina i da BiH za stambeno zbrinjavanje, zdravstvenu zaštitu i zapošljavanje Roma godišnje izdvaja oko 2 miliona KM dok se za ostale nacionalne manjine daje grant u iznosu od 150.000 KM.

Projekat u 5 gradova

Okrugli sto „Prava nacionalnih manjina“ realizovan je u okviru projekta „Jačanje nacionalnih manjina“ koji se sprovodi u pet opština u BiH, a finansiraju ga Evropska unija i Savjet Evrope.

Osim Brčkog, projektom su obuhvaćeni Prnjavor, Prijedor, Sarajevo i Tuzla.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu