Politika

Roviti Balkan i "mirna Bosna": Militarizacija kao dio folklora ili nešto mnogo ozbiljnije

Centar za sigurnosne studije nedavno je objavio da je, navodno, 90 odsto anketiranih u BiH za uvođenje obaveznog vojnog roka, a ministar odbrane BiH Zukan Helez krajem prošle godine tražio je rekordno povećanje vojnog budžeta koji bi, kako je naumio, trebalo da iznosi više od milijardu KM.

oružane snage bih
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

U isto vrijeme, Ministarstvo odbrane i Generalštab Vojske Srbije podnijeli su zvaničnu inicijativu o vraćanju vojnog roka, koji je u Srbiji suspendovan 2011. godine. U Hrvatskoj, kao i još nekim članicama EU, takođe se sve češće govori o uvođenju obaveznog vojnog roka.

Početkom ove godine, između ostalog, objavljeni su i podaci o tome koje zemlje u regiji najviše novca izdvajaju za jačanje svojih vojnih kapaciteta, pa je tako na području bivše Jugoslavije na prvom mjestu Srbija, zatim slijede Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, dok je BiH na posljednjem mjestu.

Zbog čega se u regiji sve više novca ulaže u naoružavanje, a pojedine zemlje ozbiljno razmatraju mogućnost vraćanja služenja obaveznog vojnog roka pitali smo stručnjake za bezbjednost, kao i analitičare koji prate aktuelna geopolitička dešavanja.

“Rat je normalna pojava”

Na pitanje da li ovim prostorima prijeti opasnost od izbijanja novih sukoba, budući da skoro sve zemlje u regiji povećavaju svoje vojne budžete i traže povratak obavezne regrutacije, profesor geopolitike Srđan Perišić odgovara da je takvo pitanje, samo po sebi, pogrešno postavljeno.

– Rat je, nažalost, normalna društvena i politička pojava. Koliko postoji čovjek i ljudska istorija, postoji i istorija ratova. Ako vam neko kaže da ne prijeti rat, taj sigurno nema pojma o čemu priča – kaže Perišić za Srpskainfo.

Što se tiče inicijativa za vraćanje služenja obaveznog vojnog roka, Perišić ističe da to ne zavisi od procjena da li se na Balkanu „nešto sprema ili ne“.

Balkan je uvijek rovit i nestabilan geopolitički prostor. Vidite da svi u Evropi vraćaju služenje vojnog roka. To znači da su međunarodni odnosi takvi da je svijet ušao u fazu konflikata i političke i ekonomske nestabilnosti. Kad je bio bipolarni poredak tada je bilo najstabilnije i svi su imali služenje vojnog roka – ističe Perišić.

srdjan perišić
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

S druge strane, on smatra da je uvođenje služenja obaveznog vojnog roka u BiH potpuno nerealno.

– Tamo gdje postoje nacionalne armije, kao što je to slučaj u Srbiji ili u Hrvatskoj, tamo će se vratiti vojni rok i to je logično s obzirom na to šta se dešava u svijetu. Sila i moć su glavne kategorije koje regulišu međunarodne odnose. Međutim, to je samo jedna dimenzija. Druga je to da li su Oružane snage BiH nacionalna armija? Nisu, jer BiH se sastoji od tri društva, srpskog, bošnjačkog i hrvatskog, a jedan od glavnih razloga zašto je u BiH ukinuto služenje vojnog roka je upravo formiranje jedinstvenih Oružanih snaga BiH. Da bi se one formirale ukinuto je služenje vojnog roka za omladinu. Inače, Oružane snage su formirane mimo Ustava BiH, koji sasvim drugačije definiše vojnu problematiku u BiH. Po Ustavu i dalje bi trebalo da postoji Vojska Republike Srpske i Vojska Federacije BiH. Kada bi one postojale, bilo bi možda logično da postoji služenje obaveznog vojnog roka – ocjenjuje Perišić.

Pročitajte još

Između ostalog, on sumnja u vjerodostojnost podataka prema kojima je 90 odsto stanovništva u BiH za povratak služenja vojnog roka.

– U BiH ne živi jedna nacija niti postoji jedno društvo, tako da je to veoma sumnjiv podatak. S druge strane, on je veoma opasan. Zar neko zaista misli da bi Srbi i Hrvati svoju djecu slali da služe u Oružanim snagama BiH? Zbog toga je takav zahtjev fokusiran na neku novu destabilizaciju BiH – tvrdi Perišić.

Globalni izazovi

Sumnju u tačnost podataka prema kojima je ogromna većina građana BiH za povratak služenja obaveznog vojnog roka javno je iskazao i zamjenik ministra odbrane BiH, Aleksandar Goganović.

Aleksandar Goganović zamjenik ministra odbrane BIH
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

On, između ostalog, smatra da bi nadležni u BiH, umjesto takvih inicijativa, trebalo da se posvete razvijanju profesionalnih vojnih snaga.

 Mi bi­ u budućnosti trebalo da smanjimo broj profesionalnih vojnih lica i na taj način rasteretimo budžet Ministarstva odbrane BiH. Dakle, trebalo bi stvoriti male, ali profesionalne vojne snage – izjavio je Goganović.

Univerzitetski profesor i predsjednik Evropskog defendologija centra, Duško Vejnović, za Srpskainfo kaže da je oslonac na vlastite snage, prema njegovim riječima, osnovni koncept odbrane i bezbjednosti svake države.

– S obzirom na velike izazove koji su prisutni na svjetskoj sceni i imajući u vidu sve što se dešava između Rusije i Ukrajine, kao i na Bliskom istoku, dobar dio država opredjeljuje se da ima stajaću vojsku u smislu redovnog služenja vojnog roka – kaže Vejnović.

Međutim, kako ističe, stalna obuka novih regruta košta i traži izdvajanje značajnih  sredstava.

– S obzirom da je u BiH, ovakvoj kakva jeste, već bilo zahtjeva pojedinih političara za demilitarizacijom, vraćanje obaveznog vojnog roka teško da bi prošlo – zaključuje Vejnović.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije