Na samo nekoliko metara od zgrade Gradske uprave u Njegoševoj ulici na trotoar su se obrušili dijelovi fasade i cigle sa dotrajalog ugostiteljskog objekta. Nadležni tvrde da preduzimaju sve što je u njihovoj moći, te ističu da su oronule fasade i krovovi u nadležnosti građevinske inspekcije, a interveniše i Komunalna policija.
Nakon što se dio fasade obrušio na trotoar i ulicu, koja je veoma frekventna, nadležni su postavili žutu traku i uklonili otpad.
Građani Bijeljine strahuju da se ovaj problem neće riješiti dok neko ne nastrada.
Sramota je ovo. Ne smije se dozvoliti da u najužem centru grada zjapi ovakva poluruševina. Ako nadležni ne mogu da natjeraju vlasnika da to sredi, onda neka nađu način i otkupe tu nekretninu. Ovaj nekadašnji ugostiteljski objekat, Bijeljincima poznatiji kao kafić „Kod Kralja“, može se koristiti u neke druge svrhe – kaže Tara Dimitrijević.
Spisak
Ovaj objekat nije jedino ruglo grada jer ih u centru ima desetak.
– Samo u Njegoševoj, Majevičkoj i Atinskoj, ulicama prve gradske zone, ima nekoliko objekata čiji su krovovi delimično urušeni, drvene ograde polusrušene, dvorišta puna smeća. Vjerujem da tu ima zmija, pacova i drugih gmizavaca. Stičemo utisak da nadležni samo prebacuju odgovornost sa jednih na druge. Pričamo o afirmaciji turizma, a zamislite kakvu sliku nose posjetioci Bijeljine – kaže ova Semberka.
Nadležni odgovaraju da preduzimaju sve kako bi riješili problem napuštenih objekata. Pojašnjavaju da je objekat u Njegoševoj pod zaštitom države, te su gradski građevinski inspektor i Komisija za očuvanje kulturno-istorijskih spomenika naložili njegovo rušenje, ali da će novi objekat na ovoj lokaciji morati da bude izgrađen u istom stilu.
Procedura
Gradonačelnik Mićo Mićić naglašava da je obaveza suvlasnika da podnesu zahtjev i plate rušenje i čišćenje.
– Naša inspekcija je dva puta izlazila na teren. Budući da je tada ustanovljeno da se objekat ne može adaptirati, budući investitor mora ovaj objekat srušiti i izgraditi potpuno novi. Pri tom moraju uraditi elaborat o sigurnosti rušenja objekta da se ne ugrozi bezbjednosti susjednih objekata i građana. I u regulacionom planu grada je predviđeno da se tu pravi stambeno-poslovni objekat. Sigurni smo da će uskoro biti riješen ovaj problem – kaže Mićić.
Prepreka nadležnim službama je i što je većina vlasnika ruševnih objekata nepoznata ili žive u inostranstvu i godinama ne dolaze u Bijeljinu.
Nadležnost
Načelnik Komunalne policije Ratomir Draganić kaže da po tumačenju Ministarstva za prostorno uređenje i građevinarstvo RS nadležnost nad fasadama i krovovima ima građevinska inspekcija, ali su upoznati sa konkretnim problemom ove ruševne zgrade i uključeni su u njegovo rješavanje.
– Pokušavamo pronaći vlasnike napuštenih objekata, kako bi im naložili da ih održavaju. Jedno od riješenja bilo bi donošenje zakonske odluke, koja bi primorala vlasnike nekretnina da prilikom prodaje ili izgradnje objekata izmire obaveze godišnjeg održavanja napuštenih domaćinstava – kaže Draganić.
Pritužbe građana
Komunalnoj policiji grada Bijeljina godišnje se obrati tridesetak građana sa pritužbama na dvorišta zarasla u travu i šiblje oko napuštenih objekata.
U najdrastičnijim slučajevima, u kojima je vlasnik potpuno nepoznat, izdaje se nalog preduzeću, angažovanom za čišćenje i održavanje javnih površina, koje te lokacije uredi, pokosi travu i šiblje, a sredstva za ove namjene izdvoje se iz budžeta.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu