Ne posluju direktno na ruskom tržištu
– Jadranski naftovod ne posluje direktno na ruskom tržištu, ali je Regulativom Vijeća (EU) 2022/428 od 15. marta 2022. godine o izmjeni Regulative (EU) br. 833/2014 o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini obuhvaćen Ugovor o transportu sirove nafte koji je Janaf d.d. sklopio s kompanijom NIS a.d. za period od 1. januara do 31. decembra 2022. godine – naveli su iz Janafa u obavijesti o uticaju rusko-ukrajinske krize koja je objavljena putem Zagrebačke berze.
Tim su ugovorom, kako se nadalje navodi, “rezervisani transportni kapaciteti Janafa po načelu “puno za prazno” u ukupnoj količini od 3.200.000 plus/minus 10 posto nafte nafte te se isti, ukoliko ne dođe do promjena, neće moći dalje realizirati od dana 15. aprila 2022. godine, sve dok ranije navedene mjere ograničavanja, kako su propisane Regulativom Vijeća (EU) 2022/428, budu na snazi”.
– S obzirom da trenutno nije moguće predvidjeti potencijalno trajanje i budući intenzitet mjera ograničavanja, nije moguće procijeniti sve učinke predmetne mjere ograničavanja te iste ne bi ugrozile finansijski položaj i poslovanje Janafa u 2022. godini – ističu iz Janafa.
Naglašavaju i da kompanija svakodnevno prati razvoj događaja i u stalnom je kontaktu s korisnicima sistema.
– Takođe, prate se mjere Vlade RH, EU i nadležnih institucija, procjenjuju se rizici i mogućnosti njihova ublažavanja. Janaf može prilagoditi svoje poslovanje zahtjevima korisnika i alternativnim scenarijima poslovanja na tržištu transporta nafte te skladištenja nafte i naftnih derivata – ističu iz Janafa, u kojem temeljem trenutno dostupnih informacija ne očekuju značajna negativna odstupanja u poslovanju kompanije.
NIS je u većinskom vlasništvu ruskog Gazprom Nefta
Inače, Janaf je polovinom januara 2022. objavio da je s NIS-om sklopio ugovor o transportu sirove nafte u ovoj godini.
NIS je u većinskom vlasništvu ruskog Gazprom Nefta, koji drži 56,15 posto dionica, dok Republika Srbija ima 29,87 posto dionica, a mali dioničari 13,98 posto dionica.
Evropska unija je sredinom marta formalno potvrdila četvrti paket sankcija protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu, koji uključuje zabranu investicija u ruski energetski sektor, izvoz luksuzne robe i zabranu uvoza proizvoda od čelika iz Rusije.
Sankcije uključuju zabranu svih transakcija s određenim državnim kompanijama, pri čemu je na popisu objavljenom u službenom listu EU među desetak državnih kompanija naveden i Gazprom Neft.
Sankcije takođe uključuju i zabranu pružanje bilo kakvih usluga agencija za kreditni rejting za bilo koju osobu iz Rusije ili pravni subjekt, proširenje popisa osoba povezanih s ruskom obrambenom i industrijskom bazom, kojima se uvode jača izvozna ograničenja u pogledu proizvoda dvojne namjene, zabranu novih ulaganja u ruski energetski sektor, uvođenje sveobuhvatnih ograničenja izvoza opreme, tehnologije i usluga za energetsku industriju, daljnja ograničenja u trgovini željezom i čelikom, kao i luksuznom robom, piše Avaz.
Osim, toga, sankcije su uvedene i protiv ključnih oligarha, lobista i propagandista koji promovišu narativ Kremlja o situaciji u Ukrajini, kao i ključnih kompanija u sektorima zrakoplovstva, vojske i dvostruke namjene i brodogradnje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu