Da li roditelji pretjeruju sa poklonima? Da li treba prepustiti djeci da odluče na koji način će učiteljici pokloniti pažnju tog dana? Do koje granice se smatra da je poklon prihvatljiv? Ako se ne slažu sa većinom, da li će će biti odbačeni?
Ova pitanja i dileme muče roditelje jer su na djecu najosjetljiviji. Čak i kad imaju drugačije mišljenje, ne žele da ga iznose, upravo zbog djece.
Pokloni “od srca”
Ljiljana Malinović, učiteljica iz Modriče, koja je dobitnica Svetosavske nagrade i ima 26 godina radnog iskustva, za Srpskainfo kaže da su njoj najdraži pokloni same djece.
– Sve te njihove radove i čestitke čuvam. To su najljepše uspomene koje jedan učitelj može da ima. Opet, s druge strane, niko od nas nije vratio ništa i učinio nešto da napravi granicu – kaže otvoreno ova iskusna učiteljica.
Kaže da nastavnici znaju za rasprave iz roditeljskih grupa oko poklona, jer su i sami roditelji.
– Mi o tome pričamo i između sebe u zbornici. Ali, ne možete nekome zabraniti da donese poklon – smatra učiteljica Ljiljana.
Na početku njene učiteljske karijere, u poslijeratnim godinama, djeca su, kako kaže, donosila po cvjetić.
– To je bilo baš od srca i rado se sjećam tih vremena. Vremenom se vrijednost poklona povećava, valjda i zbog povećanja imovinskog stanja samih roditelja, pa ponekad to zaista postane stvar prestiža. Zaista ne znam kako to zaustaviti, a moje mišljenje je da će i dalje tako da bude – zaključuje ona.
Zahvalnost
Ne nose se samo darovi učiteljicama i nastavnicima. Vjerovatno se češće darivaju zdravstveni radnici, bar sa čokoladom.
Mirko Šerbedžija, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara, za Srpskainfo kaže da pokloni i darivanje u zdravstvu imaju dva lica.
– Prvo je da pacijent osjeća potrebu da se zahvali. Ja, iskreno, ne znam koja je to granica, ali ako je to poklon tipa nekog slatkiša bez neke materijalne vrijednosti, mislim da je to prihvatljivo ako pacijent osjeća potrebu da se zahvali nekom ko je možda riješio njegov životni problem. S druge strane, kad gledamo zdravstvenog radnika, imate jednu strašnu dilemu. Prvo, ako uzmete taj poklon, da će neko smatrati da vas je kupio za tu čokoladu ili kesicu kafe. Drugo, ako slučajno ne uzmete, da li će se pacijent osjećati kao da ste ga odbacili i da li će da smatra da neće dobiti uslugu koju očekuje – ističe Šerbedžija.
Smatra da bi trebalo postići koncenzus šta se smatra prihvatljivim poklonom, a šta je mito.
Šta kaže zakon?
Kako se zdravstveni radnici odnose kada pacijent pokuša dati novac?
– Evo, moj lični primjer. Nekoliko puta se dešavalo da mi određeni pacijenti nude novac. Nikada nisam uzeo ni jedan jedini fening ni od jednog pacijenta i odmah sam stavljao do znanja da nemaju nikakvu potrebu da plaćaju, da će dobiti sve kako dolikuje i ono što njih sleduje po njihovim pravima. Isto tako, ne mogu da garantujem da ne uzimaju neke kolege – ističe Šerbedžija.
Kada je u pitanju zakonska regulativa, kažnjivo je darivati i primiti poklon ako se zauzvrat traži usluga ili ako se uradi usluga koja je iz opisa posla. To je krivično djelo i kažnjivo je zakonom. Dakle, primjereni pokloni nisu zabranjeni, ali jeste traženje i obavljanje usluge zauzvrat.
Darivanje političara
Istovremeno, darivanje političara i službenika je regulisano zakonom. Damjan Ožegović, iz NVO Transparency international, podsejća da postoji Zakon o sprečavanju sukoba interesa kojim je određena granica do 300 KM za nosioce izvršnih funkcija i izabranih predstavnika i njihovih savjetnika.
– Dakle, oni mogu da prime poklone do 300 KM, a sve preko te vrijednosti su dužni da odbiju ili da prijave nadležnim organima. U prvom redu, to su Komitet za sprečavanje sukoba interesa i CIK – kaže Ožegović.
Kada su u pitanju državni službenici, njima je, dodaje on, zabranjeno da primaju bilo kakve poklone, i zakonom i kodeksima koji regulišu njihov rad.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu