Društvo

SA ZAKONOM NA TI Evo gdje se građani mogu informisati kako zaštiti žene žrtve nasilja

Fondacija "Udružene žene" iz Banjaluke u saradnji sa Fondacijom "Lara" iz Bijeljine pokreće inicijativu pod nazivom “Sa Zakonima Na Ti”.

SA ZAKONOM NA TI Evo gdje se građani mogu informisati kako zaštiti žene žrtve nasilja
FOTO: SHUTTERSTOCK

Kroz ovu inicijativu žele da pozitivne pravne propise, koji štite žene žrtve nasilja, približe žrtvama nasilja, opštoj i stručnoj javnosti.

– Kroz bolje razumijevanje načina i mogućnosti za zaštitu žrtava i sankcionisanje počinioca doprinijećemo snažnijoj primjeni važećih domaćih zakona i međunarodnih standarada u Bosni i Hercegovini – navode kreatori navedene inicijative.

Jedna od onih koja je aktivno uključena u implementaciju navedene inicijative je i narodna poslanica Ivanka Marković, redovna pofesorka na Pravnom fakultetu u Banjaluci, ekspertkinja za krivično pravo, te dugogodišnja predsjednica republičkog Savjeta za suzbijanje nasilja u porodici.

Ona se potrudila odgovoriti na neka od najčešćih pitanja koja bi žrtve, ali i javnost Srpske trebali da znaju. 

Odgovarajući na pitanje koja je razlika između hitnih mjera zaštite i zaštitnih mjera u okviru Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u Republici Srpskoj, Markovićeva kaže da su hitne mjere zaštite mjere koje su ustanovljene zakonom sa ciljem pružanja zaštite žrtvi nasilja u porodici u slučajevima kada sve okolnosti datog slučaja ukazuju na zaključak da postoji neposredna opasnost po fizički i psihički integritet žrtve u cilju sprečavanja ponavljanja nasilja i garantovanja bezbjednosti žrtve.

FOTO: SINIIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Praktično, to znači, da u slučaju kada učinilac nasilja prijeti žrtvi da će nastaviti sa činom nasilja ili je učinilac u alkoholisanom stanju ili je od ranije poznat kao nasilnik ili je već kažnjavan za nasilje ili kod žrtve postoji opravdan strah za ličnu sigurnost, sud može u prekršajnom postupku, izreći hitnu mjeru zaštite udaljenje učinioca nasilja iz stana, kuće ili drugog stambenog prostora i/ili zabranu približavanja i kontaktiranja učiniocu nasilja sa žrtvom – pojašnjava Markovićeva.

Dodaje da  se može izreći jedna ili obje mjere istovremeno. Upravo zbog takve svrhe, kako navodi ona, odnosno da bi se žrtvi pružila što brža zaštita od nasilja, ove hitne mjere zaštite se mogu izreći i prije pokretanja postupka protiv učinioca nasilja ili u toku postupka koji se vodi protiv učinioca. 

Markovićeva napominje da je nadležni sud dužan da ove mjere izrekne u roku od 24 časa od prijema prijedloga ili od izvođenja učinioca nasilja pred sud, a mogu trajati 30 dana. 

Prijedlog za izricanje ovih mjera može dati policijski službenik, centar za socijalni rad ili žrtva nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici. 

– Zaštitne mjere su takođe mjere kojima se takođe pruža zaštita žrtvi, ali i pomoć učiniocu, kao što je to slučaj sa mjerom obavezan psihosocijalni tretman ili obavezno liječenje od zavisnosti. Njih izriče nadležni sud u roku od 30 dana od podnošenja prijedloga za izricanje mjere, a njihovo trajanje je različito određeno u zavisnosti od svrhe koja se njima želi postići- napominje Markovićeva.

 Na pitanje kome policijski službenici, predstavnici centara za socijalni rad i žrtve nasilja mogu podnijeti prijedlog za izricanje hitne mjere zaštite i da li ovaj postupak ima veze sa daljim procesuiranjem, Markovićeva odgovara da hitne mjere zaštite izriče sud u prekršajnom postupku. 

– Dakle prijedlog za izricanje hitne mjere zaštite podnosi nadležni policijski službenik, centar za socijalni rad ili žrtva nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a izriče se najkasnije u roku od 24 časa od prijema prijedloga, odnosno izvođenja učinioca nasilja pred sud. U pitanju su hitne mjere zaštite i zato je određen ovaj rok od 24 časa, jer kasnije izricanje ne bi postiglo svrhu koja se želi postići ovim mjerama – ističe ona. 

Dodaje da sud izriče ove mjere u prekršajnom postupku neovisno od toga da li će se protiv učinioca voditi ili ne krivični postupak za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici ili za neko drugo krivično djelo. 

Markovićeva kaže da Prijedlog za izricanje hitnih mjera zaštite nadležnom sudu može podnijeti nadležni policijski službenik, centar za socijalni rad ili žrtva nasilja u porodici nadležnom sudu. Sud izriče ove mjere u prekršajnom postupku neovisno od toga da li će se protiv učinioca voditi ili ne krivični postupak za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici ili za neko drugo krivično djelo.

Odgovore na još neka najčešće postavljena pitanja možete pogledati OVDJE.