Oba tabora troše arsenale artiljerijskih granata, raketa i vojnih vozila. Automatizovane fabrike sada danonoćno izbacuju dronove. Čak i staromodna haubica zahtijeva preciznu proizvodnju.
SAD su dijelom pobijedile u Drugom svjetskom ratu jer su proizvodile više svega – od metaka do hrane – nego njihovi neprijatelji. Jedno brodogradilište u Kaliforniji je 1942. godine sastavilo brod za snabdijevanje za manje od pet dana. Amerika više nije sposobna za takav proizvodni podvig.
VJS: “Amerika gubi tlo pod nogama”
Prilagođavanje dvostrukom izazovu kineske vojske i ekonomije godinama je u fokusu američkih administracija. Amerika gubi tlo pod nogama, piše Volstrit žurnal.
Danas je Kina ta koja može da izvuče maksimum iz gotovo svega. Njeni proizvodi obuhvataju sve – od osnovnih hemikalija do naprednih mašina. S porastom tenzija između SAD i Kine, industrijski kapaciteti dviju zemalja dolaze u centar pažnje kao ključno bojište u svakom sukobu.
Ekonomski rast Kine omogućio joj je izgradnju vojske koja parira američkoj. Jedan kineski brodograditelj je prošle godine proizveo više komercijalnih brodova po tonaži nego što je cijela američka brodogradnja proizvela od Drugog svjetskog rata, prema Centru za strateške i međunarodne studije, tink-tenku iz Vašingtona. Razmjere kineske komercijalne brodogradnje subvencionišu proizvodnju ratnih brodova, a u ratu bi se kapaciteti mogli preusmjeriti sa teretnih na ratne brodove.
Prema podacima odbrambeno-obaveštajne kompanije Janes, Kina je od 2000. godine izgradila više nego dvostruko više ratnih brodova nego SAD.
Prednost i u ključnim sirovinama
Kinesko ratno vazduhoplovstvo i mornarica smanjuju jaz u odnosu na SAD, iako se mnoge američke platforme smatraju naprednijima od svojih kineskih pandana.
Pomorska vatrena moć je savršen primjer. Kineska sposobnost lansiranja krstarećih raketa i drugih projektila sa mora danas je na nivou SAD-a, a to je jedna od ključnih borbenih prednosti koje su Sjedinjene Države imale decenijama. Kina ne samo da ima više fabrika – ona ih modernizuje brže, koristeći tehnologije poput privatnih 5G mreža za automatizaciju.
To joj omogućava da daleko efikasnije i brže poveže proizvodnu opremu sa inženjerima i krajnjim korisnicima, što znači da može ažurirati i prilagođavati proizvodnju tempom koji tradicionalna industrijska proizvodnja jednostavno ne može da prati.
U Ukrajini, stalna povratna informacija sa prve linije fronta omogućila je domaćim proizvođačima dronova nevjerovatno brze iskorake u razvoju bespilotnih letjelica. Slično tome, Kina može ubrzati proizvodnju kad god je to potrebno. Ima i daleko više industrijskih robota koji nadopunjuju već postojeću ogromnu prednost u radnoj snazi.
Kineska vojska
Ratovi se ne dobijaju samo oružjem. Svaki avion, brod i tenk treba gorivo, rezervne dijelove i municiju. Njihove posade treba da imaju hranu, vodu i medicinsku njegu. Sve to zahtijeva logističku mrežu ogromnih razmjera – a većina te mreže se oslanja na brodove. Kina danas ima daleko više plovila potrebnih za dugotrajno snabdijevanje svojih vojnika.
I čak i kada bi SAD uspio da proširi svoju flotu komercijalnih teretnih brodova, nema dovoljno mornara da njima upravljaju. Prema nekim procjenama, SAD danas ima manje od 10.000 komercijalnih mornara – i to je vrlo okvirna brojka, jer vlada već godinama ne vodi zvaničnu evidenciju. Kina, s druge strane, ima gotovo 200 puta više trgovačkih mornara.
Gdje Kina ima prednost
Kina ima i prednost u ključnim sirovinama potrebnim za savremeno ratovanje. Njena kontrola nad globalnim rudnicima retkih zemnih elemenata i postrojenjima za njihovu obradu – ključnima za proizvodnju projektila, aviona i podmornica – znači da može daleko lakše da nadoknadi gubitke u slučaju dugotrajnog sukoba. Kineske kompanije su do sada s lakoćom odbijale američke pokušaje da oslabe njihov stisak nad tržištem ključnih sirovina.
Ako bi se SAD suočile sa velikim ratnim sukobom, morale bi iz temelja da preorijentišu svoju industriju i radnu snagu – kao u Prvom i Drugom svjetskom ratu. Kina tu preorijentaciju već ima. Njena vojska radnika u proizvodnji višestruko nadmašuje ostatak svijeta, piše Jutarnji list.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu