Ovako analitičari komentarišu česte tvrdnje da bi EU trebala što prije prihvatiti BiH pod svoje okrilje kako bismo se napokon riješili prošlosti i okrenuli budućnosti. Mnogi građani su stava da se ovako, prepušteni sami sebi, nikada nećemo osloboditi međusobnih prepucavanja, govora mržnje, netolerancije, korupcije, nepotizma, masovnog iseljavanja i slično.
Analitičari, međutim, upozoravaju da ne možemo očekivati da drugi riješe naše probleme, niti da će se stvari riješiti same od sebe. Koliko EU može pomoći u rješavanju ovih problema, najbolji primjer je njena članica Hrvatska, u kojoj je govor mržnje i dalje izuzetno izražen, a građani masovno iseljavaju u potrazi za boljim životom.
– Definitivno nam EU ne može pomoći i riješiti naše probleme. Građani u principu shvataju ulazak u EU mehanički, kao ući ćemo tamo i sve će nestati. Ništa neće nestati – smatra politički analitičar Slavo Kukić.
Ističe da ulazak u EU podrazumijeva, prije svega, usvajanje standarda društva evropskih naroda, a njih moramo usvojiti mi, a ne EU.
– Primjer Hrvatske, nažalost, pokazuje kako se ti standardi mogu usvojiti kratkoročno kako bi se stvorio privid da si napravio civilizacijski korak unaprijed, a ustvari se ništa nije promijenilo – ističe Kukić.
Paravan
Prema njegovim riječima, Bosni i Hercegovini niko ne može pomoći osim nas samih. On kaže da se građani već jednom moraju osvijestiti da trebamo mijenjati način života, koji karakteriše ovu zemlju u zadnjih 30 godina.
– Mi se sami moramo osvijestiti da je priča o nacionalnim interesima zapravo paravan koji koriste kriminalci kako bi nastavili s praksom korupcije i kriminala. Moramo sami shvatiti da u takvom ambijentu nema života, da će nas biti sve manje, da će mladi ljudi pakovati kofere i odlaziti. Ne učinimo li mi sami to, niko nam drugi ne može pomoći – kategoričan je Kukić.
S druge strane, kako ističe on, tačno je da bi ulazak u EU relaksirao mnoge odnose na ovom prostoru jer bi se Srbi, Bošnjaci i Hrvati preko noći ponovo našli u istoj državi. Iz te pozicije stvorile bi se pretpostavke da građani počnu razmišljati drugom matricom.
– Može se hipotetički desiti da EU zbog svojih geopolitičkih interesa i razloga zažmiri, kao što je to učinila u slučaju Bugarske i Rumunije, te primi BiH u EU, ali time priča nije završena. Nismo time napravili civilizacijski skok unaprijed, već su nas samo drugi pogurali da iz jednog ambijenta 17. vijeka jednostavnije ulazimo u 21. vijek. Sve ostalo, opet, moramo mi sami učiniti – ističe Kukić.
Iluzija
Profesor za međunarodne odnose na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja, slaže se da nam ulazak u EU ne može riješiti probleme. On ističe da je ulazak u EU rezultat promjena u društvu koje treba da idu u pravcu da postanemo dio vrijednosti zajednice evropskih država, a ne sredstvo da se riješi nešto što nije riješeno.
– Kada riješimo većinu unutrašnjih problema, počev od ekonomskih, političkih, pravnih i svih drugih i kada budemo spremni da funkcionišemo u EU kao sve druge članice, tada možemo reći da smo se približili evropskim vrijednostima – ističe Šolaja.
Dodaje da očekivanja da će nam sam ulazak u EU značiti nešto bolje je obična iluzija.
Podanici
Analitičari podsjećaju da BiH nije sklona rješavanju problema i dijalogu s civilnim društvom, dok je nivo političke kulture jako nizak i teško bi se nosili sa izazovima koje nosi EU.
Kada bi uskoro i ušla u EU, BiH bi i dalje ostala zemlja nejednakih mogućnosti u kojoj korupcija i loša vladavina pridonose ogorčenosti građana, koji ne znaju kome bi vjerovali, pa se pretvaraju u podanički tip političke kulture, u kojem su svjesni stanja u državi, ali ne preduzimaju ništa.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu