Izdavanje ekološke dozvole je prekinuto po zahtjevu Centra za životnu sredinu, odnosno usljed postojanja sudskog spora o potrebi Studije uticaja na životnu sredinu za ovaj projekat naveli su iz Centra.
Podsjećaju da obzirom da je Ministarstvo u prethodnoj fazi oslobodilo investitora od izrade ove studije, Centar je u novembru 2024. godine podnio tužbu protiv takve odluke iznoseći razloge zbog koji je odluka Ministarstva morala biti drugačija, obzirom da se ležište nalazi u relativno gusto naseljenom području koje je uz to bogato poljoprivrednim, vodnim i dobrima od kulturnog značaja.
Dok sud ne donese konačnu odluku o ovome, što u odnosu na izdavanje ekološke dozvole predstavlja prethodno pravno pitanje, Ministarstvo je bilo dužno da prekine upravni postupak.
– Ovo bi mogla biti druga šansa za mještane Bukove Kose, odnosno šansa da se zaštiti pravo na zdravu životnu sredinu neodređenog broja građana. Nadamo da će sud cijeniti sve aspekte i složenost ove upravne stvari, te da će uvidjeti širi značaj odluke u ovom predmetu. Pozitivna odluka suda bi suštinski uvjetovala izdavanje ekološke dozvole izradom adekvatne Studije uticaja, iako je to upitno usljed uzurpacije terena. Međutim, nakon njene izrade Ministarstvo bi i dalje imalo diskreciono ovlaštenje da neadekvatnu Studiju odbije, čime bi otvaranje rudnika u ovom području postalo nemoguće – izjavio je Redžib Skomorac, pravni savjetnik u Centru.
Pokrenuto više sudskih postupaka
Oni su u vezi tog projekta u proteklom periodu pokrenuli više sudskih postupaka. Postupci po vanrednom pravnom lijeku traju pred Vrhovnim sudom Srpske, a podnešena je i apelacija kod Ustavnog suda BiH, a u vezi sa onemogućavanjem učešća građana u odlučivanju o politici dodjele koncesija. Smatraju da je to suštinsko pitanje kako za projekte ekstraktivizma tako i svaku drugu ekonomsku eksploataciju javnih dobara i prirodnih resursa.
Dodaju da je nažalost činjenica da je investitor već uzurpirao nulto stanje životne sredine na tom području. Iako je projekat već bio predmet inspekcijskih mjera i obustave radova, Inspektorat Republike Srpske je dozvolio nastavak radova. Zbog preuranjene eksploatacije uglja još jednom se, uprkos obavještenosti nadležnih organa, dozvolio obrazac nezakonitosti što i samo izdavanje ekološke dozvole praktički čini pitanjem legalizacije, što je nedopustivo.
– Izdavanje ekološke dozvole konkretno zavisi od zakonitog odlučivanja o potrebi Studije uticaja. Međutim, suštinski odobravanje ove sporne koncesije zavisi od niza pravnih pitanja koja se tiču uskraćivanja demokratskih procesa u oblasti životne sredine i upravljanja javnim resursima, o čemu će konačnu odluku da donese Ustavni sud BiH, odnosno Evropski sud za ljudska prava – zaključio je Skomorac.
Proteste mještana niko nije čuo
Na lokalitetu Bukova Kosa već godinu dana ugalj kopa firma “Drvo-export”, čiji je osnivač Srđan Klječanin Rufi, odbornik SNSD u Tesliću. Iako mediji odavno upozoravaju da je rudnik otvoren bez ekološke dozvole i uz upitnu dokumentaciju, Rufijevoj firmi niko od nadležnih nije zabranio rad.
Naprotiv, on na području Prijedora po sličnim okolnostima otvorio dva rudnika uglja, na Bukovoj Kosi i u selu Bistrica, a uporne proteste mještana godinama niko nije čuo: ni u Prijedoru, ni u Banjaluci.
Predsjednik SNSD i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nedavno je, prilikom posjete poplavljenom Prijedoru, “stao na stranu naroda” i izjavio da “eksploataciju uglja na Bukovoj Kosi treba odmah zabraniti“.
Zagađeni vazduh i voda
– Uloženo je osam – devet miliona maraka, pa neka vrate novac, prvo ti mještani koji su dobili pare za svoje zemljište, pa ćemo raskinuti ugovor – rekao je Klječanin ranije za portal Capital.ba.
Daniel Lazić, poljoprivrednik iz Bistrice, koji je i apsolvent na Rudarskom fakultetu, kaže da su i u Bukovoj Kosi i u Bistrici rudnici uglja zagadili vazduh i ugrozili lokalne riječice i vodovode i da mještani stalno strahuju od klizišta.
– I u Bistrici i na Bukovoj Kosi rade isti ljudi po istom šablonu. Njih nije briga što zagađuju prirodu i ugrožavaju tuđe posjede, jer samo gledaju svoj interes. Ali, na Bukovoj Kosi je dodatni problem velika količina sumpora u uglju, po nekim istraživanjim ga ima čak do 12 % – izjavio je Lazić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu