Očekuje se da će nova tehnologija pomoći službama za vanredne situacije da bolje predvide gdje će doći do ozbiljnog nevremena, aviokompanijama u boljem planiranju putanja, kao i poljoprivrednicima u zaštiti usjeva.
Koristiće i običnim građanima u svakodnevnim odlukama, kao što je da li da ponesu kišobran.
Novi sistem proizvodi češće i detaljnije prognoze od onih koje su trenutno dostupne van SAD, Evrope i Japana, prenosi Glas Amerike.
Kako se objašnjava, većina prognoza ima rezoluciju od 10 do 15 kvadratnih kilometara i osvježava se na svakih 6 do 12 sati, dok IBM-ov Sistem za globalnu atmosfersku prognozu visoke rezolucije (GRAF) pokazuje nove podatke na svaki sat, na površini 3 kvadratna kilometra.
– To nam pruža detalje kakvi nisu mogli da se vide u dijelovima svijeta kao što je jugoistočna Azija, Afrika i i Južna Amerika – ističe Kevin Peti, direktor za nauku i prognozu u IBM-ovoj Kompaniji za vremensku prognozu.
Ta preciznost može da otkrije detalje o tome kada će i gdje pasti ekstremno jake kiše, što je korisno u vanrednim situacijama, ali i svakodnevnom životu. Poljoprivrednicima može da pomogne u planiranju sađenja, žetve i đubrenja zemljišta.
– Mislim da je to prilično veliko dostignuće – rekao je profesor meterologije na Univerzitetu Oklahome, Fred Kar, koji nije učestvovao u projektu.
Sjedinjene Države imaju sličan sistem visoke rezolucije ali je on samo za Ameriku, zbog velikih kapaciteta i brzine kompjutera, naveo je on.
– Praviti takvu prognozu za cijelu planetu je prilično značajno dostignuće – ističe Kar.
GRAF primjenjuje najsavremeniji meterološki model Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja i ubacuje ga u IBM-ove “superkompjutere”.
Međutim, neki su skeptični.
– Prognoze su dobre samo onoliko koliko i posmatranja na kojima su zasnovane – ukazao je Kar.
Dok je moguće brzo prikupljati podatke sa radara, snimke aviona i mjerenja koja se obavljaju na zemlji u SAD, nije potpuno jasno kako IBM dobija podatke sa preostalih 98 odsto planete, kaže američki profesor, a posebno u područjima koja trenutno nemaju razvijene meterološke sisteme.
On sumnja da će “biti rupa, problema i neuspjeha, ponekad u prikupljanju i ubacivanju tih podataka, te da ponekad – prognoze neće biti veoma precizne.”
Korisnici će moći da sami presude, jer je sistem sada dostupan na vebsajtu weather.com i aplikaciji kanala s vremenskom prognozom Weather Channel na pametnim telefonima.
Temperature su izražene u Farenhajtima, tako da, naprimjer, 42 stepena Farenhajta je 5,5, stepeni Celzijusa.
U budućnosti, IBM se nada da će još unaprediti svoju prognozu skupljanjem podataka sa senzora atmosferskog pritiska, koji su sada standardni dio pametnih telefona. Ti senzori poboljšavaju preciznost GPS-a.
IBM navodi da trenutno ne koristi te podatke ali planira da korisnicima pruži mogućnost da se prijave da njihovi podaci budu dio sistema. Ova vrsta skupljanja podataka, inače, privlači pažnju i kritike aktivista za zaštitu privatnosti.
Grad Los Anđeles trenutno tuži IBM zbog korišćenja informacija o lokaciji korisnika aplikacije Weather Channel.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu