Društvo

Simpozijum o postkovid sindromu ima EDUKATIVNI KARAKTER: Značajna tema za ljekare i pacijente iz cijelog svijeta

Postkovid sindrom i sindrom hroničnog umora u fokusu su Drugog simpozijuma koji će biti održan na Institutu za kardiovaskularne bolesti Dedinje u Beogradu.

žena u bolnici
FOTO: FREEPIK

Simpozijum o postkovid sindromu i sindromu hroničnog umora koji se održava u petak, 22.novembra, ima edukativni karakter za cijeli region i Evropu, a direktno će se pratiti u 19 zemalja Evropske Unije.

Poseban značaj simpozijuma je u tome što se organizuje od strane više institucija i udruženja među kojima su Institut Dedinje, Sekcije za Autonomni nervni sistem SLD,Udruženje za neurokardiologiju Srbije i Udruženje pacijenata sa sindromom hroničnog umora i krizama svjesti Srbije, a pod pokroviteljstvom Evropske mreže pacijenata i ljekara EMEA.

Aktivno učešće u simpozijumu će imati predsjednik udruženja pacijenata Evropske unije Gracemarie Bricalli kao i predsjednici udruženja pacijenata Srbije,Hrvatske i Slovenije, kao i Ričard Simpson, predsjednik Evropske humanitarne organizacije Invest in ME/CFS.

Domaćini ovog skupa su prof. dr Milovan Bojić, direktor Instituta-Dedinje i prof. dr Branislav Milovanović, predsjednik Sekcije za Autonomni nervni sistem,SLD.

U edukativnom dijelu simpozijuma i otvaranju će uzeti učešće predsjednik borda EMERG, ljekara koji se bave ovim problemom na nivou Evrope,Simon Carding iz Norviča,kao i vodeći ekspert za Long Kovid sindrom Profesor David Price sa univerziteta Kardif.Profesor Branislav Milovanović i saradnici će predstaviti naše rezultate u dijagnostici i liječenju ovog teškog oboljenja.

Razorni efekti i hronična faza COVID-19

Iako su razorni akutni efekti COVID-19 dobro dokumentovani, nedavno se interesovanje istraživačke zajednice okrenulo ka hroničnim posljedicama bolesti. COVID-19. Oko 87% pacijenata pogođenih COVID-19 nastavlja da ima najmanje jedan simptom dva mjeseca nakon početka bolesti, a do 30% ljudi nastavlja da ima najmanje jedan simptom, šest mjeseci nakon početka, kada SARS-CoV-2 nije prisutan. Ova hronična faza COVID-19 dobila je nazive kao što su „dugi COVID“, „post-COVID sindrom“ ili „post-akutne posljedice Covid-19 infekcije.

Od Sindroma hroničnog umora pate milioni

Mijalgični encefalomijelitis/sindrom hroničnog umora (ME/CFS) je veoma složena i onesposobljavajuća, multisistemska hronična bolest koja pogađa milione ljudi širom svijeta. Uprkos sve većoj rasprostranjenosti i iscrpljujućoj prirodi, još uvijek je u velikoj mjeri nepoznat i široj javnosti i mnogim medicinskim stručnjacima. Razumijevanje njegove etiologije i patofiziologije je ograničeno, dijagnostički kriterijumi nedosledni, a smernice za dijagnostiku i lečenje neadekvatne i zastarele .Bolest je u početku definisana samo kao „uporni ili relapsirajući, iscrpljujući zamor novog početka i nepoznatog porekla“, a dijagnoza se zasnivala na isključivanju drugih mogućih uzroka umora, često zanemarujući značaj drugih simptoma. S obzirom na praktično istu simptomatologijui postavlja se pitanje da li se radi o jednom ili dva posebna sindroma

Organizatori i aktivni učesnici na Drugom simpozijumu o postkovid sindromu i sindromu hroničnog umora vjeruju da će dati značajan doprinos rasvetljavanju sindoma koji su ostali kao posljedice pandemije COVID-19, piše Žena Blic.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu