Dejane, zaista impresivna postignuća ali naše čitaoce sigurno zanima kako je započela Vaša ljubav prema skijanju i koje su ključne promjene u Vašem iskustvu oblikovale osobu koja ste danas? Kakvo je Vaše iskustvo kao direktora usmjerilo Vaš odnos prema skijanju i životu uopšte?
Moja ljubav prema skijanju ima duboke korene koji sežu u moje djetinjstvo. Skijao sam od malih nogu u selu kod mojih babe i dede, koristeći drvene skije koje smo sami pravili. Penjali smo se uz brdo peške i spuštali se jednom tokom dana. Te skije nisu imale pancerice, ali su imale vezove na sajlu, što je bio pravi izazov.
Revolucija u mom skijaškom iskustvu dogodila se kada sam prvi put posjetio “Platak”. Kupio sam svoje prve RC Elan skije i pancerice, što je donijelo potpuno novi osjećaj. Od tada, ljubav prema skijanju je bila neraskidiva, posebno prema “Platku”.
U svojim kasnijim godinama sve više sam otkrivao radosti skijanja i shvatio da je ono samo dio šire ljubavi prema prirodi i životu. Cijenim prirodu i životinje, a skijanje je postalo sastavni dio tog procesa. Moja strast prema skijanju probudila je prirodni instinkt u meni, a to se nastavilo oblikovati kroz godine. Smatram da skijanje moze da otvori vidike, produbi prostranstvo mašte, prošri spektar pojmova i lijepih reči, podstakne na razmišljanje i djecu i odrasle.
Kada sam postao direktor, shvatio sam važnost saradnje i ulaganja u ljude oko sebe. Biti uspješan direktor znači imati pouzdane saradnike i vjerovati im. Važno je poticati ljude da se usavršavaju i ulože u svoje znanje, jer to je nešto što niko ne može oduzeti.
Iako je posao direktora zahtjevan, shvatio sam da je ključ uspjeha u saradnji s kvalitetnim timom. Poštujem rad i trud svakog pojedinca u timu. Upravljanje timom donosi određene izazove, poput donošenja teških odluka, ali se osjećam privilegiranim što radim posao koji volim i što dobijam priznanja od nezavisnih institucija, kao što je i pomenuta nagrada za “Svjetsku turističku ličnost godine”.
Biti direktor znači posvećenost radu od jutra do večeri, a takođe donosi puno odricanja. Važno je uspostaviti jasna pravila i sistem kako bi se održala organizacija. Diskrecijska prava su ograničena kako bi se osiguralo da postoji red i sistem u poslovanju. Moj cilj je stvaranje tima koji će težiti perfekciji i postizati najbolje rezultate u svakom trenutku.
Kako ocjenjujete dosadašnje uspehe Olimpijskog centra Jahorina, posebno u kontekstu investicija koje su provedene, i možete li podijeliti neke konkretne primjere postignutih ciljeva? Takođe, koje su vaše planirane investicije i projekti za budućnost Olimpijskog centra Jahorina, te kako se nadate da će doprinijeti daljnjem unapređenju i uspjehu ove destinacije?
Prije svega želim da se osvrnem na prošlu zimsku sezonu u kojoj je Jahorina tradicionalno bila najposjećenija planina u Bosni i Hercegovini. Tokom 130 skijaških dana Jahorinu je posjetilo 412.000 gostiju. Jahorina je od 2017. godine i našeg dolaska ostvarila nevjerovatan rast. Tada je promet na Jahorini iznosio oko 1,1 milion KM, a danas je više od 19 puta veći u odnosu na tu baznu sezonu. Ovaj impresivan rast ne bi se mogao postići bez ulaganja u infrastrukturu, kvalitetne usluge i atrakcije koje privlače goste iz cijelog svijeta. Izvanredni rezultati u 2022. godini, gdje smo ostvarili promet od čak 21 milion KM, svjedoče o našoj opredeljenosti da kontinuirano unapređujemo skijalište i iskustvo koje pružamo našim posjetiocima.
Od 2017. godine, uz veliku podršku predsjednika Dodika i Vlade RS, uloženo je u infrastrukturu Olimpijskog centra Jahorina i izgradnju novog ski centra Igrišta, 200 miliona KM. Investicije se ogledaju u sljedećim projektima:
Brojevi koje imamo na papiru, govore o predanom radu tokom posljednjih šest godina.
Izrazito smo ponosi što možemo predstaviti planirani projekat gondole Pale-Jahorina koji predstavlja ključnu inicijativu za povezivanje Pala sa Jahorinom. Ova ambiciozna gondola, ukupne dužine 7 km, pružiće neverovatno skijaško iskustvo koje će obuhvatiti stazu od vrha Ogorjelice sve do Pala.
Vizionarski smo fokusirani na stvaranje staze koja će biti široka poput autoputa, osvetljena za noćno skijanje, čime ćemo dodatno obogatiti skijaški centar. Ovaj projekat ima dvostruki cilj: pružiti neverovatno iskustvo skijanja i istovremeno zaustaviti daljnju gradnju na planini, čime ćemo zaštititi njen vrh.
Uvjereni smo da će ova gondola podstaći veće interakcije između Pala i Jahorine, pružajući dodatne benefite lokalnom stanovništvu. Očekujemo da će budući investitori prepoznati prednosti i ljepotu Jahorine, čime će se podstaći povećanje turizma i privlačenje novih posjetioca.
Osim toga, razmatramo drugi važan projekat, izgradnju sportske sale koja bi služila za pripremu sportista. U okviru ove sale planiramo stvaranje velike dečje igraonice, modernog spa centra i prostrane teretane. Ova sportska sala biće povezana s komleksom zgrada koje će u prizemlju sadržiti lokale koji podržavaju život na planini.
Ovo je samo dio naše šire vizije koja uključuje i stvaranje trgova s komunalnim sadržajima poput pošte, apoteke, ambulante i marketa, zajedno s modernim stambenim jedinicama i podzemnim garažama. Strateški plan uključuje i povezivanje lokacije Dvorišta s Jahorinom putem žičara, dodatno unapređujući infrastrukturu i povezivanje naše zajednice.
U konačnici, vjerujemo da će ovi projekti pridonijeti razvoju Jahorine kao cjelogodišnje destinacije, stvarajući novu dimenziju turističke privlačnosti i podstičući održivi razvoj regije.
Na koje od svojih postignuća tokom vaše karijere gledate s posebnim ponosom i smatrate ih ključnim za uspjeh?
Smatram da je u svijetu planinskog turizma često neshvaćeno šta taj pojam zaista obuhvata. Ljudi često vide samo lijepe stvari, kao što su skijanje, prelijepe fotografije, slikanje za Instagram, sunčani dani i slično. Ono što možda nisu svjesni je da iza toga stoje mnogi napori i odgovornosti, uključujući i organizaciju ambulante i upravljanje situacijama koje mogu biti životno ugrožavajuće, uključujući i povrede. Većina žičara u svakom momentu ima oko 500 ljudi u vazduhu i velika je odgovornost da se bez ijednog incidenta i bezbjedno prevezu gosti.
Saradnici u timu su ključni dio ove priče, i ponosan sam na svakog od njih jer svako daje maksimum u svom segmentu. Kroz koordinaciju sa svoje strane, štitim zaposlene od različitih eksternih uticaja. Iako su postojale teške situacije i trenuci veselja, posebno se ponosim kad razmišljam o projektima na kojima smo radili.
Jedan od trenutaka ponosa bio je trenutak kad sam šetao na Koponiku sa sinom, i mogao sam da mu pokažem na desetine projekata koji su tu i dan danas a koje sam zajedno sa svojim timom izgradio. Važno je šta ostavite iza sebe. Ostaviti ozbiljan trag u skijanju, poput izgradnje žičara, avantura parka, staza, i drugih infrastrukturnih projekata, je ono što me ispunjava. Takođe, ponosan sam na to što smo stvorili ozbiljan tim menadžera i što su ljudi prepoznali kvalitet naših staza i cjelokupne organizacije ski centra i bukvalno dolazili na planine prateći nas. I to ne samo posjetioci, već i investitori, koji su koristeći naše usluge odlučili se da svoj kapital investiraju u destinacije kojima mi upravljamo. Preko dvije milijarde je privatni kapital uložio na Jahorinu i mi moramo pokazati našim radom poštovanje prema kapitalu, zaposlenima koji zavise od nas, a najviše Vladi Republike Srpske koja nam je pružila šansu.
Moj tim i ja nosimo veliku zaslugu da smo izgradili najviše žičara na svijetu. Radim projekte za ski centre u Turskoj, Kini, Makedoniji, Crnoj Gori, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji. Radim i na projektu gondole u Vrnjackoj banji za porodicu Đoković, što mi je velika čast. Nedavno sam proglašen za Svjetsku turističku ličnost godine i presretan sam jer se predan rad i trud cijene. Ovo postignuće jednako pripada svakom članu mog tima.
Pored toga, rad na humanitarnim akcijama poput “Hiljadu kaciga za našu djecu” i “Hiljadu skija za našu djecu” predstavlja dio mog uspeha koji ne merim samo kroz poslovne rezultate, već i kroz doprinos zajednici. Cilj ovih akcija je da se djeca podstaknu na zdrav način života i fizičku aktivnost, te da razvijaju samopouzdanje i društvene vještine. Ova inicijativa takođe ima za cilj da svako dijete, bez obzira na ekonomski položaj porodice, ima priliku da uživa u skijanju i ljubavi prema prirodi. Podjela preko 600 skija i kaciga je samo početak, a vjerujem da će ove akcije imati dugoročan pozitivan uticaj na djecu i zajednicu. Živimo u društvu gde smo potpuno zapostavili djecu, nestale su edukativne emisije (posebno o skijanju), svaki projekat mora biti komercijalan i da ima sponzora. A ja želim ovim akcijama da postižem rezultat za 30 godina, da stvaramo zdravu budućnost.
Kako skijanje može doprinijeti izgradnji mira i rješavanju starih pitanja? Koje aktivnosti smatrate najefikasnijim sredstvima za postizanje ovog cilja? Takođe, kako planirate obilježiti 40 godina od održavanja Olimpijade na Jahorini, uzimajući u obzir vašu predanost razvoju skijaškog područja?
Jedna od glavnih ideja koja vodi ka “pomirenju” je o zajedničkoj organizaciji Zimskih olimpijskih igara. Vjerujem da sport, posebno skijanje, nosi sa sobom ključna životna načela koja će nam pomoći da izgradimo zajedno ljepšu budućnost. Fer plej, timski duh i solidarnost neka budu temelji naše inicijative.
Pokrenuo sam inicijativu, u duhu Open Balkan vizije, pokrenemo zajedničku inicijativu bivših Republika Jugoslavije, Bugarske i Rumunije, udružimo snage i zajedno stvorimo nezaboravne Zimske olimpijske igre. Ova inicijativa donosi sa sobom sportski spektakl i značajne investicije u skijašku infrastrukturu, razvoj turizma i sporta. Želim da realizujemo što više projekata koji će nas spajati i koji će nakon završetka Olimpijskih igara ostaviti modernu i snažnu infrastrukturu. Očekujemo da će ova saradnja unaprediti imidž naših regija na globalnom nivou, privući nove posjetioce i otvoriti vrata ekonomskom rastu i novim radnim mestima. Da vratimo ljude prirodi i da narod dobro živi. Previše je teških tema, a ova je prelijepa i širi samo pozitivnu energiju.
Sada kada jedan ski pass vrijedi od Sjeverne Makedonije do Slovenije, ovo predstavlja izuzetnu priliku za sve zaljubljenike u zimske sportove. Ova saradnja je korak prema jačanju povezanosti između skijališta u našem regionu. Želim istaći da ne vidimo druge skijaške centre kao konkurenciju, već kao partnere u zajedničkom cilju pružanja nezaboravnih iskustava svim ljubiteljima skijanja. Ujedno želim poslati snažnu poruku javnosti da se trudimo izgraditi mostove umjesto zidova između nas. Imam viziju da se svi ski centri udruzimo u 1 ski pass. Možda ćemo jednog dana doći do trenutka kada će se zemlje bivše Jugoslavije ponovno ujediniti u ekonomskom smislu, a zajednički napori u području skijanja samo su korak prema tom cilju. Jer da me neko ne shvati pogrešno, nisam Jugonostalgičan, ali u ekonomskom smislu mislim da nemamo bolju alternativu od udruživanja.
A. E.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu