Prema mnogima atentat nikada nije u potpunosti rasvijetljen jer je prvoosumnjičeni Li Harvi Osvald ubijen prilikom transfera u pritvorsku jedinicu.
Predsjednik Kenedi u pratnji svoje supruge Žaklin Kenedi i potpredsjednika Džonsona planirao je dvodnevno putovanje u Teksas u cilju prikupljanja sredstava za predstojeće izbore. Putovanje je takođe vjerojatno bilo zamišljeno kao pokušaj da se pomogne ujediniti zavađenu Demokratsku stranku u državi koja je bila ključna za Keenedijeve šanse za ponovni izbor 1964. godine.
Iako je Adlaj Stivenson, američki ambasador u Ujedinjenim nacijama i liberalna ikona, bio suočen sa protestima mjesec dana ranije tokom posjete Dalasu, predsjednik je toplo dočekan na prve dvije lokacije, San Antoniju i Hjustonu, kao i u Fort Vortuu, gdje je predsjednik proveo noć 21. novembra.
Kada je naredni dan kolona automobila skrenula jugozapadno u Ulicu brijestova i počela putovati kroz Dilej Plazu u centru Dalasa, predsjednikov kabriolet prošao je pokraj višekatnice Teksas Skul Buk Depozitri.
Nekoliko trenutaka kasnije, oko 12.30 sati, odjeknuli su pucnji. Metak je pogodio vrat predsjednika, izašao mu kroz grlo, a zatim je vjerovatno prošao kroz rame i zglob guvernera Konelija, pogodivši mu bedro. Još jedan metak pogodio je Kenedija u potiljak.
Kolona je pojurila do obližnje Memorijalne bolnice Parkland i brzo je stigla, međutim, napori liječnika bili su uzaludni. Kenedi je službeno proglašen mrtvim u 13:00 sati. Koneli je preživio ranjavanje.
Tokom sljedećeg sata, dok su šokirana zemlja i svijet saznali za Kenedijevu smrt, odvijala se drama potjere i hvatanja njegovog navodnog napadača. Čahure pronađene su blizu prozora na šestom spradu zgrade s pogledom na trg. Puška, za koju se kasnije pokazalo da ju je posjedovao Osvald otkrivena je na drugom mjestu na šestom katu.
Procjena zaposlenika zgrade pokazala je da su samo dvojica nestala: jedan je bio čovjek koji je izašao vani kako bi posmatrao kolonu automobila i policija mu je zabranila ulazak u zgradu, a drugi je bio Osvald, koji je tu radio oko mjesec dana . Osvald je viđen na šestom spratu otprilike pola sata prije pucnjave, a u zgradi su ga susreli policajci neposredno nakon pucnjave.
Policija je objavila njegov opis. U međuvremenu, Osvald je krenuo prema pansionu u kojem je odsjeo. Nekih 15 minuta nakon izlaska iz pansiona, suočio ga je policajac iz Dalasa, J. D. Tipit, za kojeg se smatra da je vjerovao da Osvald odgovara opisu. Osvald je upucao i ubio Tipita iz revolvera kalibra 38 u prisustvu brojnih svjedoka, a kasnije je viđen kako ulazi u pozorište Texas, gdje ga je u 13:50 uhapsila policija.
Osvald je od početka tvrdio da je nevin. Tražio je da ga zastupa (ali nikad nije mogao kontaktirati) Džon Abot, advokat Komunističke partije SAD-a, koji je bio poznat po svojoj odbrani komunista. Nakon što je bio pritvoren dva dana i dvije noći, Osvald je prebačen iz gradske skupštine Dalasa u okružni zatvor.
Ujutro 24. novembra događaj koji je uživo prenosila televizija, kada je Džek Rubi, poznato lice iz policijske stanice, uspio je ući u podrumsku garažu gradske skupštine. Tamo je pucao u Osvalda iz pištolja dok su kamere snimale. Rubi je kasnije rekao da je upucao Osvalda kako bi poštedio Žaklin Kenedi svjedočenja na Osvaldovom suđenju.
Osvald je odveden u bolnicu Parkland Memorial, gdje je kao i Kenedi, umro. Rubiju će biti suđeno, proglašen je krivim za ubistvo i osuđen na smrt. Međutim sud u Teksasu poništio je presudu iako je Rubi umro prije nego što se moglo održati novo suđenje.
Komisija koja je formirana ubrzo nakon atentata je nakon deset mjeseci istrage utvrdila da je Osvald djelovao sam, te da nije bilo miješanja Sovjetskog Saveza. No to nije spriječilo nastajanje velikog broja raznih teorija zavjere.
Najčešće se u fokusu teorija zavjere nalazi Kuba, odnosno njen dugogodišnji lider Fidel Kastro. Mnogi su tvrdili da je atentat na Kenedi osveta za pokušaj svrgavanja Kastra, no kubanski čelnik je odbacivao takve tvrdnje.
Još jedna teorija stavila je Džonsona u središte zavjere da se ubije Kenedi kako bi sebi raskrčio put do predsjednika. Dokaz za ovu teoriju navodno je pružila izjava osuđenog zavjerenika Votergejta i bivšeg agenta CIA-e E. Hauarda Hanta Jr., koji je tvrdio da je Džonson naredio agentima CIA-e da ubiju Kenedija, prenosi Klix.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu