Društvo

Služena liturgija u Crkvi svetog Vasilija Ostroškog u Nevesinju

Služenjem Svete liturgije u Crkvi Svetog Vasilija Ostroškog u Nevesinju, počelo je obilježavanje 143 godine od početka ustanaka u Hercegovini – “Nevesinjske puške”.

Služena liturgija u Crkvi svetog Vasilija Ostroškog u Nevesinju
FOTO: SRNA

Liturgiji su, između ostalih, prisustvovali izaslanik predsjednika Republike Srpske Goran Đajić i načelnik opštine Nevisinje Milenko Avdalović.

U 11.30 u selu Krekovi kod Nevesinja biće služen parastos i položeni vijenci kod spomenika poginulim ustanicima, dok je za 12 časova predviđeno obraćanje zvaničnika i umjetnički program.

Prva “Nevesinjska puška” bila je ustanak podignut na području opštine Nevesinje 9. jula 1875. godine protiv otomanske vlasti koji se ubrzo proširio na cijelu BiH, uz podršku Srbije i Crne Gore.

Ustanak je podignut u mjestu Krekovi u opštini Nevesinje, a potom se počeo širiti. To je vremenom preraslo u srpsko-turski rat. Berlinskim kongresom, održanim 1878. godine, Srbija i Crna Gora dobile su nezavisnost i teritorijalno proširenje, dok je Austrougarska na 30 godina okupirala BiH.

Prva Nevesinjska puška iz 1875. godine je najznačajniji istorijski događaj srpskog naroda u drugoj polovini 19. vijeka.

U svjetskoj istoriji nema primjera da se mali broj ljudi duže borio pod teškim okolnostima protiv daleko brojnijeg neperijatelja kao što je to bio slučaj u ovom ustanku.

U okviru manifestacije biće obilježena još dva značajna događaja iz istorije nevesinjskog kraja Uloški ustanak iz 1882. godine i prvi oružani otpor protiv fašizma 1941. godine u selu Drežanj.

Druga “Nevesinjska puška”, poznatija kao “Uloški ustanak”, izbila je u januaru 1882. godine napadom ustanika na austrougarsku žandarmerijsku stanicu u Ulogu zbog donošenja takozvanog Vojnog zakona o obaveznom služenju vojske mladića iz BiH.

“Nevesinjska antifašistička puška” predstavlja oružani otpor ustašama 3. juna 1941. godine u selu Drežanj, nakon masakra 27 ljudi u selu Udružnju kod Nevesinja.

Ovaj oružani otpor fašističkom okupatoru se u trećoj knjizi Otadžbinskog rata Rusije pominje kao prvi antifašistički ustanak u porobljenoj Evropi, ali ga komunističke vlasti bivše Jugoslavije nisu proglasile za dan ustanka protiv okupatora, već 4. juli.

Obilježavanje 143 godine od početka ustanaka u Hercegovini – “Nevesinjske puške” održava se u organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu