Po Zakonu o bibliotečko-informacionoj djelatnosti RS, svaki izdavač je dužan da dostavi po jedan primjerak štampane ili na drugi način umnožene publikacije narodnoj biblioteci na svom području, radi formiranja i popunjavanja zavičajne zbirke.
Ljudi i pravna lica koji su dužni da dostavljaju obavezan primjerak, to ne čine jer smatraju da biblioteka to treba kupovati od njih. Zavičajna zbirka je nešto najbitnije što biblioteke imaju i mislim da se tome treba posvetiti velika pažnja. Taj problem je prisutan konstantno. Mi pokušavamo apelima i ukazivanjem na značaj čuvanja zavičajne zbirke uticati na izdavače pa i autore koji žive ili rade van našeg područja, a izdali su neku publikaciju jer sve je to vezano za zavičaj. Međutim, to ide vrlo teško – rekla je direktorica Narodne biblioteke Kotor Varoš, Bojana Vasić.
Kako kaže, zavičajna zbirka je sistemski prikupljena, obrađena i kao posebno vrijedna i organizovana, čuvana kolekcija u svakoj biblioteci. To je materijalna i duhovna kultura svakog mjesta, i od neprocjenjivog je značaja za sadašnje i buduće generacije.
– Mi stalno pozivamo i autore i izdavače da nam dostavljaju obavezan primjerak ali to nailazi na slab odziv. Svi koji pišu ili izdaju treba da shvate da će sve što objave najbolje sačuvati biblioteke za buduće generacije i tu je sva mudrost – dodala je ona.
Slična je situacija i sa drugim bibliotekama u RS, a ovim problemom su najviše pogođene biblioteke u manjim opštinama.
– Mi se oduvijek susrećemo sa tim problemom. Nama jedino zavičajni stvaraoci sami doniraju svoje knjige, čak i više primjeraka. Situacije su različite, neke knjige kupimo sami, lokalni izdavači nam daju neke knjige, kao što je kod nas slučaj sa „Prosvjetom“, od njih dobijamo jedan obavezni primjerak. Od drugih izdavača rijetko dobijamo knjige – riječi su bibliotekarke Slavice Repić iz Narodne biblioteke Srbac.
Prema njenim riječima, u neformalnim razgovorima sa predstavnicima drugih biblioteka konstatovali su da se i oni susreću sa ovim problemom i da im izdavači ne dostavljaju knjige.
– Mi male biblioteke smo uvijek zakinute, za sve moramo moliti one koji su dužni da nam to dostave. Kod nas nije neko veliko izdavaštvo, mi imamo u zbirci oko 300 knjiga koje se tiču Srpca i te knjige se ne izdaju baš često. Na kraju sve zavisi od nas zaposlenih u Biblioteci. Ako smo zainteresovani mi nađemo način da to sve prikupimo, ali ako nismo u mogućnosti moramo čekati hoće li se neko sjetiti da donese – dodala je.
Još jedan pokazatelj koliko im je čuvanje publikacija i knjiga od velikog značaja, je izložba isečaka iz novina o zadnjih 15 godina rada vrtića u opštini Srbac.
I u Narodnoj biblioteci „Nevenka Stanišljević“ u Kostajnici upoznati su sa ovim problemom.
– Mala smo opština i nažalost imamo mali broj pisaca, a samim tim i mali broj knjiga koje se izdaju. Mi nemamo taj problem iz razloga jer se slabo piše, ali u razgovoru sa kolegama primijetila sam da u gotovo svim bibliotekama budu u sličnim situacijama – kaže direktorka biblioteke Svjetlana Đurđević.
Izdavači Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS ostavljaju 12 primeraka knjiga, od kojih oni ostavljaju jedan za arhiv, jedan za zavičajnu zbirku, a ostalih 10 primjeraka raspoređuju matičnim bibliotekama u RS.
– Izdavači su obavezni da svojim matičnim jedinicama dostave taj dvanaesti primerak koji ide u zavičajnu zbirku jer je to zakonska obaveza. Ono što biblioteke mogu uraditi da se izbore sa tim problemom je da zovu izdavača da ga opomenu, što i mi radimo u našoj biblioteci. Autore je potrebno informisati da je njima u interesu da taj primjerak dođe u biblioteku jer su zavičajni fondovi zatvoreni i ne posuđuju te knjige, te one ostaju za budućnost sačuvane – rekla je biblotekar dokumentarista Zavičajne zbirke, Olijana Vuković.
Šta kažu u Ministarstvu prosvjete i kulture
Odredbom Zakona o bibliotečko-informacionoj djelatnosti jasno i nedvosmisleno je propisano da su izdavači dužni da dostave po jedan primjerak štampane ili na drugi način umnožene publikacije narodnoj biblioteci na svom području radi formiranja i upotpunjavanja zavičajne zbirke.
Budući da se narodne biblioteke do sada nisu obraćale Ministarstvu prosvjete i kulture i nisu ukazivale na moguće nepoštivanje navedene odredbe, ovo ministarstvo nema saznanja da pojedini izdavači ne dostavljaju obavezan primjerak.
Budući da je zakonom postavljena imeperativna norma i da se istom izdavačima nešto naređuje, odnosno nalaže, jasno je da su svi izdavači dužni istu poštovati, tako da je jedino ispravno postupanje da narodne biblioteke, pisanim putem, obavijeste resorno ministarstvo o konkretnim slučajevima gdje izdavač nije poštovao navedenu normu, a sve u cilju kako bi se moguće nepravilnosti mogle utvrđivati i rješavati u okviru zakonom propisanih procedura.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu