Važno je imati dobar radni odnos. Ono što ja i međunarodna zajednica želimo od Bosne i Hercegovine je ništa posebno. Želimo da pomognemo BiH da bude normalna zemlja, pouzdan partner u zajednici država i da joj pomognemo u evropskoj integraciji – rekao je Šmit.
Vratio se u 1989. godinu kada je Njemačka postigla napredak “kakav nije bio očekivan”, nakon što je Berlinski zid pao.
– To je nešto što me uvelo u politiku. Čuda se mogu desiti, ali prije nego što tražite čuda, treba shvatiti da sva čuda u istoriji imaju iza sebe puno rada – istakao je.
Osvrnuo se i na ratni period
– Ponekad imam utisak da se previše vremena troši na prošlost, na izgradnju narativa o dramatičnoj prošlosti. Znam da je teška situacija zbog događaja iz devedesetih koje nisu započele žrtve. Ljudi su i prije trpili nepravde, a to uključuje i neuspjeh Evropljana pa i mojih prethodnika – rekao je Šmit.
On je istakao da je potrebno shvatiti kako spriječiti da se ne ponove događaji iz prošlosti te da to ne treba biti prepreka da se gleda u budućnost.
– Svaki ratni zločin mora biti procesuiran. Ne smije se govoriti o kolektivnoj krivici naroda. Nema potrebe da se veličaju presuđeni ratni zločini – naveo je Šmit, prenosi Avaz.
Domaće političare pozvao na sprovođenje reformi.
– Okrenimo se ka budućnosti, oni koji žele da budu dio EU moraju poštovati Evropske direktive. Moramo se fokusirati na hitna pitanja, moramo se fokusirati na egzodus mladih ljudi. Vrlo često čujem da su mladi iz BiH otišli vani. To je dobro u smislu imati razmjenu, ali ljudi trebaju i da se vrate. Vratiće se kada vide opciju da budu ovdje – istakao je novi visoki predstavnik.
Zadatak domaćih političara, prema riječima Šmita, treba biti rad na tome da se mladi ljudi vrate ovdje, jer, kako kaže, postoji dobra osnova što se tiče obrazovanja mladih ljudi u BiH.
– Vidimo da ima oblasti gdje je disfunkcionalnost puno više prisutna nego opredjeljenje da se zajedno radi – rekao je Šmit dodajući da se bez dijaloga ništa ne može riješiti.
Naveo je da ima puno stvari koje se moraju raditi ali da on želi iskoristiti sve instrumente koje ima kao visoki predstavnik.
– Striktno ću se držati Dejtonskog sporazuma, ali ću takođe gledati kako se nešto može popraviti na osnovu istog sporazuma – smatra Šmit.
Pomenuo je i proces pridruživanja BiH.
– Kada govorimo o sporazumu o pridruživanju EU, imam utisak da postoji igranje igara. Nemojte misliti da sam naivan, znam kako stvari u politici mogu biti komplikovane, nakon 30 godina iskustva. Najduža zasjedanja u Evropskom savjetu su bila kada smo razgovarali o ribolovu. Znam kako je kada svi žele da dobiju prednost, to je normalno i to prihvatam. Apsolutno sam opredijeljen za to da tri konstituitivna naroda budu na istom političkom nivou. Ja sam politički prijatelj opredijeljenih Srba, Bošnjaka i Hrvata, ali i ostalih – istakao je.
Zahvalio se predsjedniku Bajdenu
Istakao je da na umu mora imati regiju te da mu je drago što se razgovara o regionalnoj saradnji i ekonomiji.
– Moramo uključiti međunarodnu zajednicu. Tu je moje mjesto i imam svoje političke instrumente iz Dejtonskog sporazuma. Gledaćemo i na proces pridruživanja EU, ali i na zemlje koje nisu u EU, ali su važne, npr. SAD.
Zahvalio se američkom predsjedniku Džou Bajdenu, jer poznaje situaciju na zapadnom Balkanu i što su se SAD vratile na balkansku političku scenu.
Naveo je da želi saradnju i sa Turskom, Japanom, ali i Rusijom.
– Moja ponuda svima u BiH je, sve dok postoje zahtjevi da razgovaramo, ja ću biti spreman. Vrlo je jasno da BiH neće postati centralizovana država, ali njena funkcionalnost mora postati ujedinjujući element. Država je kičma, ne smije biti smetnja ni jednom entitetu ni kantonu. Važno je unaprijediti saradnju, jačati zajedništvo. Bosna i Hercegovina treba da uradi taj teški dio posla. Onaj ključni posao je nešto što moraju uraditi ljudi koji su demokratski izabrani u BiH – smatra on.
Na pitanje da li će koristiti bonske ovlasti, rekao je da ima pravo da ih koristi te smatra da su te ovlasti sredstvo koje bi koristio kao zadnju mogućnost.
– Uvijek je bolje da odgovorne osobe u BiH same odlučuju o svojim pitanjima. Postoje određena ograničenja, posebno kada govorimo o teritorijalnom integritetu, kada se o tome radi to bi bila stavka kada bi se te ovlasti mogle koristiti – kazao je.
Što se tiče odnosa sa Andrejom Plenkovićem i Aleksandrom Vučićem nije želio komentarisati u javnosti jer ti govori nisu bili javni.
Pojasnio je da očekuje da entiteti djeluju, da je pravni odnos između entiteta i države jasno definisan Ustavom.
– Smatram da bi svi trebalo da čitaju Ustav. Što se tiče Savjeta bezbjednosti. većina u Savjetu je postojala. Ukoliko postoji neko ko ima drugačije mišljenje, onda se to uvažava. To ne dovodi u pitanje moju legitimnost – rekao je Šmit.
O izbornom zakonu
Kada je u pitanju Grad Mostar, istakao je da ima utisak da narodi u ovom gradu žive jedni pored drugih, a ne jedni sa drugima.
– Imam utisak da sada u Mostaru imamo funkcionalnu upravu – smatra on.
Kada je riječ o Izbornom zakonu, rekao je da na vrijeme treba riješiti probleme u vezi sa ovim Zakonom.
– U okviru ovlasti koje OHR ima, učestvovaću u rješavanju problema oko Izbornog zakona i izbora – naveo je Šmit.
O stavovima iz RS
Više investicija iz Evrope i drugih dijelova svijeta, su prema riječima Šmita prioritet.
Ali, kako navodi, potrebno je jačati vladavinu prava jer niko neće doći na prostore gdje se “jedan dan govori jedno, a drugi nešto drugo”.
– Bosnu i Hercegovinu vidim kao zemlju koja je suočena sa izazovima s jedne strane, a s druge strane sa mogućnostima. BIH treba povući naprijed – rekao je.
O stavu političara iz RS koji su se protivili njegovom imenovanju, novi visoki predstavnik je kazao:
– Ne shvatam to ništa lično. Trebamo voditi dijalog da vidimo gdje su pravi problemi. Razlog takvim mišljenjima iz RS je taj što kod određenog broja građana postoji osjećaj da se ne smatraju jednakim. Svima se mora dati prilika da imaju dobar i miran život i ne može se stalno živjeti u prošlosti – kazao je.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu