Kultura

Sofia kafe – mjesto za dijalog ljubitelja mudre riječi: Čovjeku treba istančan ukus i duh da doživi umjetnost

Tema o kraju umjetnosti povezuje se svakako sa krajem bilo čega, a naši lični problemi, kao i društveni se u svakom trenutku mogu poistovjetiti upravo sa nekim krajem.

Sofia kafe – mjesto za dijalog ljubitelja mudre riječi: Čovjeku treba istančan ukus i duh da doživi umjetnost

Riječi su Ane Galić, predsjednice Udruženja za promovisanje kulture i mišljenja „Sofia“. Kako ona kaže, to da li dolazi ili je došlo da kraja umjetnosti odnosno okončanja „svih velikih priča“, pogotovo sa postmodernom, ćemo tek vidjeti.

Sofia kafe se održava danas u piceriji Verdi, preko puta Gimnazije, sa početkom u 19 časova. Na temu predavanja četvrtog Sofia kafea, “Kraj umjetnosti”, govoriće doktorka filozofskih znanosti sa Univerziteta u Sarajevu, dr. Lamija Neimarlija.

Kako se Neimarlija specijalizovala za oblast Estetiku, sasvim logičan odabir teme i jeste “Kraj umjetnosti”, s obzirom da se i u opštoj filozofiji stalno provlači tema o kraju filozofije, odnosno njenoj smrti, a tema je svakako pitka i široj čitalačkoj publici. Naime, cilj filozofskog kafea jeste dijalog kako stručnijih poznavalaca tako i svih ljubitelja mudre reči – rekla je Ana Galić.

Ideja o kraju umjetnosti je opšte mjesto ili “cliché” u filozofskoj literaturi. Predavanje je posvećeno temi kraja umjetnosti, te kako je artikulisana u djelima Džordža V. F. Hegela, te Artura Dantoa. Riječ je o dvije značajne rasprave o položaju umjetnosti u periodima njene krize, u prvoj polovini 19., te krajem 20. vijeka.

Danas doživjeti umjetnost u vrijeme šunda i kiča, kako Ana kaže, jako je teško.

– Čovjeku ponajprije treba istančan ukus i duh koji će biti spreman za takvo nešto, za što je opet potrebno ništa drugo do li vrijeme. Vrijeme i obrazovanje, odnosno vaspitanje, a vremena danas nemamo ni za šta, pa čak ni za razgovor sa sopstvenim djetetom o tome šta je dobro, a šta loše. Osim one notorne – ustajao, jeo, spavao – sve ostalo gubi smisao. Razbibriga, dokolica i tome slično danas, na žalost, ne služi da bi se učila enciklopedija pitanja „1000 zašto, 1000 zato“, nego da bi se pratile vijesti sa najnovijih i to plaćenih, „njuzfidova“ starleta, javnih ličnosti i ostalih „plaćenih“ zanimanja. Kako smo zaista počeli da živimo pod krilaticom „Vrijeme je novac“? Ne postoji vrijeme određeno za bilo šta drugo osim za sabiranje novaca. Na koji način? To je već neka druga priča – objasnila je ona.

Nakon prvog ciklusa Sofia kafea, koje je Udruženje Sofia planiralo za ovu godinu slijedi pauza tokom ljeta. Poslije pause u Sofia kafeu mr Miroslav Galić i mr Željko Šarić održaće predavanje i predstaviti prevod knjige “Ozbiljno shvatanje Darvina”, Majkla Ruza.

– Ljetnja pauza će nam svima poslužiti za odmor, jer se radilo naporno tokom zadnjih mjeseci. Onda ćemo nastaviti sa već pripremljenim predavačima, kako banjalučkim, tako i šire, sve do kraja godine – dodala je Ana, te izrazila zadovoljstvo odzivom i interesovanjem sa Sofia kafe.

– Odziv i interesovanje za Sofia kafe je u skladu sa našim pozivom vrlo dobar. Ne mogu se staviti ruke na oči i ne vidjeti da društvo itekako kreira atmosferu, ali i same mogućnosti ostvarenja i zaposlenja jednog kako starijeg tako i mlađeg profesora filozofije. U skladu s tim, razumljiva je i apatija među starijim kolegama, odnosno preusmjeravanje i prekvalifikacija mlađih kolega na zanimanja od kojih će moći zaraditi za golu egzistenciju – rekla je ona.

Rasprava o položaju umjetnosti

Hegelov pristup umjetnosti valja sagledati uvažavajući principe njegove idealističke filozofije, te složeni i osebujni prikaz razvoja umjetnosti koji nudi u svojoj Estetici. Artur Danto nudi interpretaciju Hegelove teze o kraju umjetnosti u kao što i sam primjećuje, sasvim drugačijem intelektualnom kontekstu u odnosu na onaj u kojem je nastajalo Hegelovo stanovište. Tu se tezom o kraju umjetnosti i njenom postajanju filozofijom tumači pluralizam u umjetnosti s kraja 20. vijeka. Iščitavanje Hegela u novom kontekstu, međutim, nije uzelo u obzir nedostatke i neusklađenosti u njegovom pristupu umjetnosti. Naposlijetku će biti pokazano u kojem smislu teza Artura Dantoa, umjetničkog kritičara i dobrog poznavaoca umjetnosti, predstavlja značajnu dijagnozu stanja umjetnosti u posljednjim decenijama prošlog vijeka – objasnila je Lamija Neimarlija.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu