Tri decenije kasnije, zemlja se još uvijek oporavlja od posljedica rata 1992-1995. godine i potrebno je još mnogo toga uraditi na pomirenju. Često čujete da se govori o prelasku od Dejtona do Brisela. Uvjeren sam, na osnovu mog profesionalnog iskustva u regionu, da transformativna snaga evropskog puta predstavlja najbolju garanciju prosperiteta i sigurnosti zemlje. Kada je riječ o ustavnom uređenju, podsjećam da je moto EU ‘Ujedinjeni u različitosti’ i da se uređenja u državama članicama EU i te kako razlikuju – istakao je Soreka za Euronews BiH.
On je naveo da su uređenja različita i to da su neke centralizovane, druge više decentralizovane.
– Ono što je najvažnije nije samo uređenje koliko funkcionisanje sistema. Država će morati osigurati funkcionalnost svojih institucija kako bi mogla preuzeti obaveze koje proizlaze iz članstva u EU. Pristupni pregovori, nakon što se otvore, biće mjesto gdje će se praviti neophodni napredak u smislu funkcionalnosti – naveo je Soreka.
Istakao je i da smatra privilegijom što je imenovan da predstavlja EU, baš u BiH. Kaže da je proširenje trenutno visoko na listi prioriteta EU i da su ovo “fascinantna vremena u kojima ponovo radi na Zapadnom Balkanu i u BiH”.
– Naveo bih samo jedan jednostavan primjer u prilog tome koliko je proširenje važno u ovom trenutku. Naime, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lajen posjetila je BiH pet puta od oktobra 2021. godine. EU i njene države članice su najlojalniji partner ove zemlje i daleko najveći investitor u odnosu na druge – kaže Soreka.
Kako je istakao decentralizovano uređenje BiH je sasvim kompatibilno sa članstvom u EU, ali da BiH mora reformisati svoje institucije kako bi bila u mogućnosti da efektivno učestvuje u donošenju odluka u EU i da u potpunosti implementira i primjenjuje EU zakonodavstvo i standarde.
– Kao država članica EU, BiH bi takođe morala imati mogućnost da imenuje predstavnike koji govore u ime cijele zemlje u različitim institucijama EU – naveo je on.
Ponovio je da bi pristupila EU, BiH će morati uskladiti svoj ustavni okvir sa evropskim standardima i ukloniti diskriminatorne odredbe u skladu sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava proisteklom iz predmeta Sejdić-Finci.
Šef misije EU u BiH dodaje da su lokalni izbori u BiH uspješno provedeni, te da treba nadograđivati pilot projekat korištenja novih tehnologija u izbornom procesu i planirati ih za opšte izbore 2026. godine.
OHR nespojiv sa članstvom
Soreka navodi i da nikada nije bilo predviđeno da OHR bude trajni element ustavne arhitekture BiH.
– Opsežna međunarodna supervizija je u principu nespojiva sa članstvom u EU, i OHR se mora zatvoriti u određenom stadiju evropskog puta BiH. Ciljevi i uslovi za zatvaranje OHR su navedeni u Agendi 5+2. Međutim, isti još uvijek nisu ispunjeni. Da bi došlo do zatvaranja OHR, politički lideri se moraju suzdržati od retorike i djelovanja usmjerenih na podjele, te uspostaviti mirnu, održivu državu koja je nepovratno na putu evropskih integracija. Mora se prestati sa dovođenjem u pitanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH i moraju se intenzivirati napori na ispunjenju zahtjeva iz Agende 5+2 – kaže Soreka.
Zeleno svjetlo za BiH
Ističe i da zeleno svjetlo koje je EU dalo za otvaranje pristupnih pregovora u martu je označilo veliku prekretnicu na evropskom putu BiH.
– Važno je istaći i to da je zeleno svjetlo znak da su države članice EU prepoznale napredak koji je BiH ostvarila do marta u usvajanju reformi koje zemlju približavaju ispunjavanju uslova za članstvo u EU. Međutim, kao što je navedeno u nedavnom Izvještaju Evropske komisije o BiH, od marta su reforme u zastoju. Nadležni u BiH takođe nisu uspjeli postići saglasnost oko Reformske agende, što bi zemlji omogućilo da iskoristi predviđenih milijardu evra prema Planu rasta. Ovakav izostanak napretka uzrokuje stvarne, konkretne posljedice za građane BiH – kaže Soreka.
On je istakao i da retorika i djelovanje u pravcu podjela, kao i stalne blokade, guše potencijal BiH i budućnost zemlje.
– U posljednje vrijeme uočavam određene optimističnije signale da su politički akteri shvatili potrebu da se krene naprijed, da odgovore na pozive građana, posebno mladih koji žele evropsku budućnost – kaže on.
Na putu ka EU
– Evropsko vijeće, najviše političko tijelo EU, koje okuplja lidere zemalja članica EU, jasno je navelo da BiH mora poduzeti relevantne korake kako bi dostigla narednu stepenicu na putu pristupanja EU, a to je usvajanje pregovaračkog okvira. Ti koraci podrazumijevaju usvajanje niza zakona, koji su do sada bili na čekanju, u skladu sa evropskim standardima, kao što su Zakon o sudovima, sveobuhvatni Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, Zakon o zaštiti ličnih podataka i Zakon o graničnoj kontroli. Još jedan veoma važan korak koji je potrebno da vidimo prije usvajanja pregovaračkog okvira jeste imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima sa EU. Ovaj tim će morati moći nastupati u ime cijele zemlje. Potrebno je takođe da BiH imenuje državnog koordinatora za IPA fondove i usvoji Program integrisanja za pravnu stečevinu, a što je zapravo set EU zakona i standarda kojih se moraju pridržavati sve zemlje kandidati – istakao je Soreka.
Vrijeme ističe…
– S obzirom da je ostalo još samo mjesec dana, sve je manje izvjesno da će pregovarački okvir biti usvojen na narednom sastanku Evropskog vijeća zakazanom za 19. i 20. decembar. Previše vremena je izgubljeno. Ipak, nije nemoguće provesti relevantne korake do decembra, a BiH je u prošlosti pokazala da može brzo usvojiti zakone kada politički lideri postignu konsenzus. Takođe treba napomenuti da će sastanku Evropskog savjeta prethoditi Samit sa liderima partnerskih zemalja Zapadnog Balkana 18. decembra – kaže Soreka.
On je naveo, između ostalih, da se prva tranša Plana rasta za BiH može isplatiti retroaktivno u iznosu od 70 miliona evra.
– Drago nam je da je BiH ponudila da bude domaćin narednog samita zemalja Zapadnog Balkana o Planu rasta, početkom decembra i bilo bi, naravno, veoma pozitivno da se do tada ovaj korak završi. Važno je naglasiti da Plan rasta znači više od jedne milijarde evra koju bi BiH mogla dobiti do 2027. godine kroz implementaciju Reformske agende – naveo je šef EU u BiH.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu