Ovo je i slava grada Beograda.
Ovaj dan nije običan, u njegovoj su srži vjekovna vjerovanja i običaji koje su naši preci pažljivo prenosili sa koljena na koljeno. Na Spasovdan, smatra se, sve krene kako treba, ali postoji i zamka: mnogi prave greške koje ne samo da ne donose sreću, već privlače zlo u dom.
Vaznesenje Gospodnje – dublji smisao praznika
Spasovdan je posvećen Hristovom Vaznesenju i obilježava se 40 dana nakon Vaskrsa, uvijek pada četvrtkom. Taj događaj iz Novog Zaveta govori o tome kako se Isus Hrist ponovo javio svojim učenicima i poslao ih da propovedaju Jevanđelje po svijetu. Njegova poruka o vjeri i spasenju ostaje osnova praznika, a po njoj je Spasovdan dobio i ime, od spasenja koje donosi vjera.
Beograd, kao veliki grad, proslavlja Spasovdan i kao svoju gradsku slavu. Još 1403. godine, despot Stefan Lazarević proglasio je Beograd prestonicom Srbije i ustanovio grb i zastavu grada upravo na ovaj dan. Tradicija je prekinuta poslije Drugog svjetskog rata, ali se ponovo vratila 1992. godine.
Stari običaji i vjerovanja, ključ za sreću i zaštitu
Ovo je veoma srećan dan, kada sve valja započinjati.
Od davnina je Spasovdan, kao duboko ukorenjena svetkovina u narodu, proljećni praznik stočara i zemljoradnika. Smatra se veoma srećnim varovnim danom kada sve valja započinjati i zato se zove još Spasovlje.
Naši preci su Spasovdan doživljavali kao dan kada se izbegavaju teški fizički poslovi. Umesto toga, posvećivali su se molitvama, duhovnom razvoju i zajedničkom slavlju. Jedan od zanimljivih običaja bio je pletenje krstića od leskovih grančica, koji su se stavljali pred kuću, na njivu ili livadu kao simbol zaštite i blagostanja. Ti krstići čuvali su se tokom cijele godine, a na sledeći Spasovdan se pravio novi.
Jagode su se morale pojesti baš na ovaj dan, vjerovalo se da donose sreću. Porodična trpeza bila je bogata, a okupljanje uz jelo i piće činilo je praznik svečanim i toplim. Poseban specijalitet bio je cicvara, koja se spremala baš za ovu priliku.
Šta ne treba raditi na Spasovdan
Postoje i stvari koje je bolje izbegavati, da ne biste “privukli” nesreću. Na primer, verovalo se da se ne sme dremati preko dana jer će vas to čitave godine držati pospanim. Žene i djeca nisu smjeli da se kupaju, a muškarci nisu smeli da se briju. Takođe, obavezno je klanje jagnjeta u čast svecu.
Nakon crkvenih obreda, gosti su se vodili na bogat ručak, dok su oni koji nisu bili pozvani uživali u slavlju ispred crkve – uz piće, pečenje i društvo.
Poruka Spasovdana – vjera, nada i ljubav
Iako je mnogo običaja vezano za ovaj dan, suština Spasovdana je u duhovnom rastu i veličanju osnovnih vrlina – vere, nade i ljubavi. Naši preci su znali da je to pravi put ka sreći i zaštiti, a upravo zato je Spasovdan i danas jedan od najvažnijih i najradosnijih praznika u godini.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu