Sada istraživači žele da urade ono što se niko drugi nije sjetio. Oni žele da otkriju neispričanu priču junaka kroz naučne analize, putem projekta Novo lice Ćele-kule. Ovim poduhvatom otkriće i kako su izgledali pali vojnici.
Spomenik Ćele-kula je kula od ljudskih lobanja, a nalazi se na periferiji grada Niša na putu ka Niškoj Banji. Jedinstven je spomenik u svijetu koji svjedoči o burnoj srpskoj istoriji.
Bitka na Čegru jedna je od ključnih bitaka u Prvom srpskom ustanku između srpskih ustanika i Turaka. Odigrala se 31. maja 1809. godine na brdu Čegra blizu Niša. Bitka je trajala čitav dan, iako su Srbi više puta uspjeli da odbiju turske napade, kod šestog napada to se nije dogodilo. Srpska odbrana je pala pod navalom znatno moćnijeg neprijatelja.
Po naređenju svirepog turskog zapovjednika Niša, Huršid Ahmed-paše sazidana je kula palih vojnika u boju na Čegru 1809. godine kao opomena Srbima. Od lobanja poginulih ustanika podignuta je Ćele-kula, što na turskom jeziku znači „kula od ljudskih lobanja“.
Po oslobođenju Niša, već 1878., nad kulom je podignut zaštitni krov, a 1892. godine kapela. Lobanje su raspoređene u ukupno 56 redova sa po 17 lobanja u redu.
Projekat Novo lice Ćele-kule podrazumijeva antropološku analizu preostalih lobanja, digitalnu facijalnu rekonstrukciju palih vojnika i digitalizaciju kule sa lobanjama.
Ideju su pokrenuli dr Nataša Šarkić, fizički antropolog i Milan Simonović, politikolog. Projekat vodi udruženje Društvo za akademski razvoj iz Beograda, a podržan je od strane Narodnog muzeja u Nišu. Izvođenje svih projektnih aktivnosti iznosi 7.000 evra, čemu se nadaju pomoći institucija i dobrih ljudi.
Šta će otkriti o čegarskim junacima?
Antropološka analiza i facijalna rekonstrukcija lobanja na spomeniku Ćele-kula nisu nikada rađene. To je ono što je dodatno podstaklo i inspirisalo Natašu i Milana da pokrenu ovaj projekat kako bi vratili “lica” čegarskim junacima.
– Lično, ovaj projekat je moje životno djelo. Kao osoba koja cijelog života “pati” što se ne bavi arheologijom, veoma sam srećan što imam priliku da budem dio ovog nevjerovatnog tima. Mislim da smo uspjeli da okupimo najstručnije ljude i ne sumnjam u pozitivan ishod čitave priče. Kada se projekat realizuje i kada ugledamo lica junaka sa Čegra, tada će postojati još jedan dokaz da iskrena želja, mnogo truda i saradnja sa drugima daju najbolje rezultate – rekao je Milan za portal Sve o arheologiji.
Takođe, ono što je najbitnije jeste da analize koje budu sprovedene su nedestruktivne i podrazumijevaju isključivo observaciju, mjerenje i fotografisanje. Što znači da lobanje i kula neće biti oštećeni u istraživanju.
– Nažalost, bićemo uskraćeni za podatke koje bismo dobili ukoliko bi imali kompletan skelet. U ovom slučaju mislimo konkretno na postkranijalni skelet na kojem bismo uočili patološke promjene, fizičke aktivnosti ili povrede. Međutim, i dalje možemo da dobijemo puno informacija i na osnovu samih lobanja. Prije svega, možemo da utvrdimo pol i starost. Znatan broj povreda može se uočiti i na lobanji. Poput onih koje su nastale tokom života, a koje su zarasle, ali i one povrede koje su predstavljale uzrok smrti pokojnika – rekla je Nataša, pa dodala:
– Takođe, možemo da utvrdimo dentalnu higijenu pokojnika i način ishrane. Na zubima ostaju tragovi nemastikatornih aktivnosti. To su aktivnosti u kojima se zubi koriste kao “treća ruka” prilikom pridržavanja ili provlačenja nekog predmeta kroz zube – objasnila je Nataša, prenosi Blic.
Glavni cilj jeste da se pomogne prilikom digitalne facijalne rekonstrukcije pokojnika. Ukoliko je pokojnik imao ožiljak usljed neke povrede, deformaciju na licu i slično, to će biti istaknuto.
Digitalna facijalna rekonstrukcija primjenjuje se u forenzici, a danas je sve više prisutna i u arheologiji. Izuzetno je korisna kada je nemoguće ekstraktovati DNK iz kostiju.
Ovim projektom istraživači će čegarskim junacima, uzidanim u Ćele-kulu, vratiti njihova lica.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu