Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva takođe je pokušao da ubijedi Putina da prisustvuje razgovorima. Lula, koji je trebalo da posjeti Rusiju nakon regionalnog foruma u Kini, rekao je juče.
– Pokušaću da razgovaram sa Putinom. Ne košta me ništa da kažem: ‘Hej, druže Putine, idi u Istanbul i pregovaraj, dođavola’ – naveo je on.
Međutim, malo ko vjeruje da će ovi pokušaji rezultirati stvarnim napretkom – a nisu, jer Putin ne ide u Istanbul.
Evropske sankcije
Evropski pritisak, koji Brisel hvali kao “ambiciozne mjere za ograničavanje sposobnosti Rusije da vodi rat”, u stvarnosti će imati malo efekta. Sedamnaesti paket sankcija Evropske unije, dogovoren u srijedu, uključuje proširenje crne liste takozvane flote u sjenci, koja se koristi za tajni transport sankcionisane ruske nafte, kao i sankcionisanje novih pojedinaca i entiteta povezanih sa ruskom vojnom i političkom elitom.
Ali izvan okvira Brisela, sankcije se smatraju zakašnjelim i nedovoljno efikasnim, razvodnjenim pod pritiskom prokremaljskih država članica EU, Mađarske i Slovačke. Ograničene vojne sposobnosti EU dodatno ometaju njenu sposobnost da izvrši takav pritisak na Rusiju, što može biti neophodno za prisiljavanje na ustupke.
Poziv Ukrajine i njenih zapadnih saveznika na bezuslovni prekid vatre u suprotnosti je sa insistiranjem Rusije da se prvo pregovara o “osnovnim uzrocima” sukoba. Ukrajina traži privremeni prekid vatre kako bi stvorila prostor za pregovore o širim pitanjima kao što su teritorijalni integritet i bezbjednosne garancije.
Stav Rusije, koji povezuje prekid vatre sa političkim i vojnim razlozima, sugeriše da ona ne traži brzi mir, već reorganizaciju evropskog bezbjednosnog okvira u svoju korist. I dok diplomatija pokušava da pronađe izlaz iz zastoja, Rusija nastavlja da pokreće vojne napade na strateške gradove, pokazujući da Kremlj nije spreman da zaustavi rat. Ukrajinska vojska izvještava o novim sukobima na frontu i kretanju trupa, a ruske snage navodno napreduju u Donjeckoj oblasti, posebno u blizini Pokrovska i Torecka. Kijev već neko vrijeme upozorava na mogućnost ruske ofanzive koja bi im dala jaču pregovaračku poziciju.
Ukrajinski analitičar Oleksandr Kovalenko, u komentaru za azerbejdžansku novinsku agenciju APA, ističe da Rusija priprema veliku ljetnju ofanzivu i da su sve diplomatske inicijative samo iluzija. On se prisjeća prošlih iskustava, kao što su neuspjela uskršnja primirja, koja su dodatno narušila povjerenje u ruske pregovaračke namjere.
– Rusija nije spremna za smislene pregovore, a njeni ultimatumi i nevoljkost da shvate neprihvatljivost njenih zahtjeva jasno ukazuju na to da traži vojna, a ne diplomatska rješenja – naglašava on.
Prilagođavanje stava
Tramp je izrazio podršku za 30-dnevni prekid vatre. Međutim, njegovi kasniji komentari, koji sugerišu da Ukrajina treba odmah da pristane na Putinov prijedlog, komplikuju situaciju. Zelenski, svjestan važnosti održavanja američke podrške, bio je primoran da prilagodi svoj stav i pozove na direktne razgovore sa Putinom u Turskoj.
U svijetlu moguće slabije zapadne podrške Ukrajini i nedostatka jasne vojne strategije, diplomatija se sve više čini da je orijentisana na poziranje, a ne na stvarna rješenja. Iako bi sastanak u Istanbulu mogao postaviti temelje za budući dijalog, duboke podjele oko ključnih pitanja kao što su teritorijalni integritet, uslovi prekida vatre i bezbjednosne garancije neće biti lako i brzo riješene.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu