Politika

SRBI IGRAJU MUDRO I TAKTIČKI Otkud nagli zaokret u hrvatskoj politici prema srpskoj manjini

Da li je nakon četvrt vijeka napokon došlo do prekretnice za Srbe u Hrvatskoj ili vlast u toj zemlji svojim najnovijim postupcima želi samo da zamaže oči Evropskoj uniji - pitanja su o kojima se već danima vodi rasprava u regionu.

SRBI IGRAJU MUDRO I TAKTIČKI Otkud nagli zaokret u hrvatskoj politici prema srpskoj manjini
FOTO: MIROSLAV LELAS/EPA

Hrvatski državni vrh iznenadio je ovih dana javnost kako te države, tako i regiona, saopštivši kako namjeravaju da u narednom periodu obiđu sva stratišta širom zemlje i poklone se žrtvama bez obzira na njihovu nacionalnost.

Za razliku od prethodnih godina kada su se sa proslave vojne akcije “Oluja” iz Knina slale poruke mržnje, ovaj put su hrvatski funkcioneri, kao nikada do sada, poslali pomirljive, uravnotežene i emotivne poruke o okretanju budućnosti.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je tako govoreći o odnosima Srbije i Hrvatske poručio, između ostalog, da bi trebali raditi na tome da žive kao dobre komšije, dosadnim i monotonim životom.

– Jer kada se svađamo, niko nas ne sluša, a naši su odnosi prevažni za regiju. Ajmo krenuti dalje, živeti zajedno – rekao je Milanović.

I hrvatski premijer Andrej Plenković je iz Knina poslao poruku da je došlo vrijeme da 25 godina posle sagledaju slojevitost zbivanja u “Oluji”.

– Žalimo zbog svih stradali, civila i Hrvata i Srba i svih drugih nacionalnosti. Žalimo za svima koji su poginuli braneći Hrvatsku kao i onih koji su protjerani, te žalimo za žrtvama ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane – legitimna obrana ne može biti opravdanje za nedjelo. Svjesni smo da je pobjeda u Oluji bila traumatična za sve hrvatske Srbe, koji su tada napustili svoje domove na okupiranom području – naveo je između ostalog Plenković u svom govoru.

Poruke mira iz Knina je uputio i hrvatski general Ante Gotovina, koji je poručio da je svaka nevina žrtva, bez obzira na nacionalnost, “nevina žrtva i veliki grijeh za onoga ko je počinio zločin”. U sličnom tonu nastavljeno je i proteklih dana.

Zbog čega je Hrvatska odlučila da baš sada napravi ovaj nagli zaokret u svojoj politici, da li zbog pritiska EU ili su prosto shvatili da je dozrelo vrijeme da se odnosi Srba i Hrvata normalizuju?

Istoričar i diplomata Slobodan Šoja ističe da nema sumnje u to da Brisel očekuje od svake svoje članice da bude model ponašanja i da poštuje sve briselske norme, a Hrvatska je daleko od toga.

– Tužno je, ipak, što će se Hrvatska potruditi da stvar popravi zbog Brisela, a ne zbog Srba. Zato je važno da politika Srba u Hrvatskoj bude mudra, evropska i u saglasju sa briselskim principima. Samo u tom kontekstu treba posmatrati nedavni odlazak Borisa Miloševića u Knin. To dobronamjerni razumiju, a zlonamjerni su bili i ostali zlo- ističe Šoja. 

FOTO: SLOBODAN ŠOJA/USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: SLOBODAN ŠOJA/USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

On dodaje da Milošević nije čovjek velikog političkog formata, ali je njegov potez bio veliki jer je strateški mudro osmišljen. Čak i ako ne bude rezultata, kako kaže Šoja, ne treba žaliti jer je to iz evropske perspektive dobar potez i biće tako upamćen.

– Srpska politika koja koristi grube riječi i silu mora otići u prošlost, a nju treba zamijeniti politika koja se oslanja na mudrost i realnost. Briljantni govor Anje Šimpraga u Saboru ostaće upravo zapamćen kao primjer i mudrosti i realnosti. Milošević i Šimpraga su napravili dva vrhunska poteza koja su nokautirala nacionalističku Hrvatsku, a srpskoj politici počeli vraćati izvornu vrijednost i čast- smatra Šoja.

On ističe da od Srba u Hrvatskoj treba učiti, a ne potcjenjivati ih, pretvarati u izdajnike i verbalno šikanirati. Zato bi najbolje bilo da u godinama pred nama, ističe Šoja, u procesu izgradnje ravnopravnosti u Hrvatskoj, glavni saradnik Srba u toj državi bude Brisel, a ne Beograd.

– Pregovori moraju biti direktni i pod kontrolom Brisela. Uz dovoljno strpljenja i mudrosti, ako uopšte ostane Srba u Hrvatskoj, njihov položaj će se popraviti. Sumnjam, naprotiv, da će ikad nestati iracionalni animozitet prema Srbima pa s tim valja živjeti – zaključuje Šoja.

Na pitanje da li je napokon četvrt vijeka nakon rata došlo do prekretnice za Srbe u Hrvatskoj, Šoja ističe da se tako nešto trebalo desiti godinu ili dvije nakon rata, da je bilo razuma.

Šoja kaže da srpski strah i nepovjerenje te hrvatska isključivost i agresivnost nisu bili saveznici normalizacije odnosa.

– A čekati četvrt vijeka da bi se napravio prvi korak istovremeno je i tužno i znakovito i govori da će proces vraćanja povjerenja predugo trajati. Mudrom i evropskom politikom koju uglavnom koncipira Milorad Pupovac, Srbi u Hrvatskoj u velikoj su moralnoj prednosti u ovom procesu i neće dozvoliti da ih bilo ko okrivi za usporavanje procesa, a to je najvažnije- ističe Šoja.

Pročitajte još

S druge strane, kako dodaje on, hrvatska politika prema Srbima koja je dosad bila ne samo neiskrena i nepravedna već i kriminalna, moraće se zaista dobro potruditi da sa verbalnih uvjeravanja pređe na konkretne poteze. A ti potezi su obezbjeđenje istinske ravnopravnosti Srba, od pitanja opštih i ličnih prava do zapošljavanja, te brzog i strogog kažnjavanja izgrednika koji fizički ili na drugi način nasrnu na Srbe samo zato što su Srbi.

Šoja smatra da će na putu ka normalizaciji, Plenković i njegovi nasljednici imati velike neprijatelje u ratobornim i ostrašćenim Hrvatima čiji broj ne treba potcijeniti jer je ogroman, a Pupovac će morati čekati da se promjeni politika i retorika u Beogradu i Banjaluci.

– Isprazna, populistička i huškačka srpska retorika već je načinila nepopravljivu štetu Srbima u Hrvatskoj u doba Miloševića gdje se nije proslavilo ni njihovo vodstvo ni ljudi oko tog vodstva. Današnji nemudri i nekorektni komentari Miloševićevog naslednika Dačića i sličnih mudraca koji dolijevaju ulje na vatru najbolje bi bilo medijski ignorisati i čekati bolje dane i bolje ljude- poručuje Šoja. On je ubjeđen da bi hrvatski nacionalisti najviše voljeli da Dačić ili Vulin, a ne Pupovac vodi Srbe u Hrvatskoj.

– Kamo sreće da je tokom rata Pupovac, a ne Milošević imao najviše uticaja na Srbe u Hrvatskoj. Mnogo bolje bi prošli- zaključuje Šoja.

Politički analitičar iz Zagreba Žarko Puhovski ističe da se još ne zna da li je došlo do prekretnice u odnosima hrvatskih vlasti i srpske manjine u toj državi.

Dodaje da prekretnica jeste najavljena, ali da li će se državni vrh držati obećanog, još će se vidjeti.

– U svakom slučaju i sama najava da će doći do prekretnice je više nego što smo do sada imali. To jeste napredak. Prekretnica jeste obećana i ako do nje dođe radiće se, prije svega, o simboličkim pitanjima. Međutim, ti simbolički potezi su jako važni- ističe Puhovski.

On pojašnjava da su ti potezi važni kao uvod u ozbiljno mjenjanje svakodnevnog života u Hrvatskoj. Puhovski kaže da se to, prije svega, odnosi na Srbe u Hrvatskoj jer će napokon u sela i zaseoke u kojima mnogi od njih žive dovesti struja i voda, te im se omogućiti normalan život.

– Dakle, ako se počne nešto događati u smislu poboljšanja života srpske manjine to će biti prekretnica, odnosno umjereni napredak- kaže Puhovski.

Puhovski: Sračunati potezi

Na pitanje otkud taj iskorak hrvatskog rukovodstva, Puhovski kaže da je ubjeđen da Evropu ne zanimaju srpsko-hrvatski odnosi već da je vlast te zemlje shvatila da je sazrelo vrijeme da se odnosi mijenjaju.

Međutim, kako napominje Puhovski, to je učinjeno sračunato jer su svjesni da u Hrvatskoj živi jako mali broj Srba i da nikoga ne ugrožavaju ni na koji način.

– I da si zato mogu dopustiti neke simboličke poteze kojima će svoju pobjedu podržati ili osnažiti time što pokažu spremnost da priznaju žrtve na drugoj strani- smatra Puhovski.