Usvajanje rezolucije o BiH u Bundestagu očekuje se krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca, a u njoj stranke vladajuće koalicije od njemačke vlade traže pojačani angažman u BiH kako bi se reagovalo na, kako navode, “rastuće napetosti i separatističke tendencije”.
U rezoluciji poslanici Bundestaga traže da se njemačka vlada na nivou Evropske unije založi za to da se osobe, institucije i preduzeća koje potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet i ustavno-pravni poredak BiH podvrgnu sankcijama.
– Nacionalističke političke elite u srpskim, hrvatskim i bošnjačkim strankama ciljano instrumentalizuju navodne etničke razlike, a sve u svrhu vlastitog bogaćenja i održavanja moći – navodi se u tekstu rezolucije.
“Igra nedoraslih političara”
Dodaje se i to da lider SNSD, Milorad Dodik, i predsjednik HDZ BiH, Dragan Čović, svojim „nacionalističkim djelovanjem vode ka uništenju BiH kao države i domovine različitih naroda”. U rezoluciji se traži od političkog vođstva Srbije i Hrvatske da se „distanciraju od nacionalističko-separatističkih snaga u BiH“.
Traži se i da savezna vlada “razmisli“ o podršci evropskoj vojnoj operaciji „Althea“ u BiH, u kojoj su njemački vojnici učestvovali do 2012. godine.
I Čović i Dodik su ubrzo nakon što je rezolucija objelodanjena izrazili negodovanje zbog njenog teksta, navodeći kako je ona usmjerena protiv Srba i Hrvata u BiH.
– Rezolucija u Bundestagu, koju je pisao muslimanski lobi, predstavlja igru nedoraslih političara. Iznenađujuće je da je jedna ozbiljna zemlja poput Njemačke sebi dozvolila toliko neobjektivnosti. Ukoliko zaista želite pomoći, saslušajte sve strane i ne pristupajte površno odnosima u BiH – istakao je Dodik.
Ocijenio je da su u svim “njihovim deklaracijama” samo Srbi i Hrvati krivi, a Bošnjaci ne.
“Napadi na hrvatske simbole”
Čović se pismom obratio predsjednici Bundestaga Barbel Bas i poslanicima, ocijenivši kako je, bez obzira na dobre namjere pojedinih njemačkih predstavnika, prijedlog rezolucije postao jedan u nizu instrumenata radikalnih krugova u BiH koji se zalažu za neustavna rješenja i dominaciju nad Hrvatima kao najmalobrojnijem od tri konstitutivna naroda, ali i manjinama poput Jevreja i Roma. Podsjetio je na učestale napade na hrvatske simbole i spomenike, te katoličke crkve i groblja u BiH.
S druge strane, stranke sa sjedištem u Sarajevu, očekivano, pozdravili su tekst rezolucije, navodeći kako je krajnje vrijeme da se zaustave „oni koji rade na rušenju BiH“.
I dok jedni pozdravljaju tekst rezolucije, a drugi osuđuju, postavlja se pitanje šta i ako ona bude usvojena u Bundestagu. Koliki je uopšte njen domet i šta će ona konkretno promijeniti u BiH?
Efekti
Profesor međunarodnih odnosa i ljudskih prava na Regent’s univerzitetu u Londonu, Neven Anđelić, ističe za Srpskainfo da se vjerovatno neće odmah vidjeti efekti rezolucije, ukoliko se ona usvoji, ali će se njome ostvariti snažan politički pritisak na Srbiju i Hrvatsku direktno, te indirektno na SNSD i HDZ u BiH.
Prema njegovim riječima, prestrojavanje blokova nacija na globalnom planu trenutno je fokusirano na Evropu zbog invazije Rusije na Ukrajinu. U tom kontekstu, kako dodaje Anđelić, zbog vidna dva suprotstavljena bloka – Zapada i Rusije – fokus na Balkan je ponovno uspostavljen.
– Stabilnost u Evropi i mir u regiji su zagarantovani kontinuiranim, mada vrlo sporim, procesima izgradnje državnih i političkih demokratskih institucija u BiH. Taj proces je već posljednje četiri godine blokiran na raznim nivoima, prvenstveno od HDZ i SNSD, ali postoji još aktera koji doprinose blokiranju – tvrdi Anđelić.
On ističe da zbog globalne situacije njemački političari i parlament, pored ostalih zemalja, nastoje osigurati stabilnost i funkcionalnu BiH.
Istovremeno, kaže Anđelić, dvije susjedne zemlje, Srbija, vaninstitucionalnim sredstvima, i Hrvatska, kroz evropske institucije, nastojeći podržati vaninstitucionalne napore lokalnog HDZ djeluju u suprotnom smjeru od Zapada.
– To se više ne toleriše upravo zbog globalne situacije. Još jedno evropsko žarište nije prihvatljivo. Izborna je godina u BiH što dodatno usložnjava situaciju. Ranije bi Evropljani nastojali da se ne miješaju otvoreno u BiH tokom takvih perioda. Zbog svih ovih razloga, rezolucija, mada formalno „slovo na papiru“, znači puno više nego mnogi raniji pokušaji stabilizovanja političkih prilika u BiH – zaključuje Anđelić.
Politička kriza
Diplomata Lučiano Kaluža podsjeća da je do sada u svijetu usvojen niz različitih rezolucija koje se tiču stanja u BiH.
Vjeruje da će i ova biti u istom tom rangu. Kaluža kaže da nije dobro da se razgovara o stanju BiH u bilo kojem parlamentu, osim u Parlamentu BiH.
– To govori jednu drugu stvar o nama, a to je da smo jedno nekompletno političko društvo u kojem pojedinci više insistiraju da se o unutrašnjim problemima razgovara izvan institucija BiH, umjesto da je obrnuto. Ne mislim da će ova rezolucija donijeti ikakvo poboljšanje unutar BiH; može samo produbiti političku krizu u smislu naših odnosa jednih prema drugima – ističe Kaluža za Srpskainfo.
Smatra da će odnos Njemačke prema BiH i Republici Srpskoj ostati isti kao do sada i da neće biti nekih velikih pomjeranja.
Kaluža ističe da je Njemačka uvijek bila svima prijatelj i nudila svoju pomoć, te da se ništa neće promijeniti po tom pitanju.
– Mislim da nije cilj ove rezolucije da se oglasi njemački parlament po pitanju BiH, već je cilj lobista koji su radili na njenoj izradi, a koji su prvenstveno vezani za političko Sarajevo, da se produbi kriza unutar BiH. To nikako nije dobro ni za Sarajevo, ni za Banjaluku, a ni za Mostar – poručuje Kaluža.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu