Kao neko ko je već dvije decenije u ovom sektoru i ko godinama vodi banke koje posluju i u Srbiji i u Republici Srpskoj, mogu iz prve ruke da potvrdim koliko su ova dva tržišta slična kada je riječ o potrebama klijenata i paleti bankarskih proizvoda. Ipak, postoje i važne razlike, prvenstveno u veličini i snazi privrede, gdje Srbija prednjači, ali i u stepenu digitalizacije. Dok Srbija već ima razvijen regulatorni okvir koji omogućava digitalnu transformaciju, u Srpskoj se još čeka na široku primjenu elektronskog potpisa, što usporava cijeli proces.
Takođe, zanimljivo je kako su se nakon pandemije poslovne kulture u ova dva sistema razvijale u različitim pravcima. U BiH su se zaposleni gotovo svi vratili u kancelarije, dok je u Srbiji opstao hibridni model rada. Iako mnogi taj model doživljavaju kao benefit, ja i dalje vjerujem da je teško ostvariti punu produktivnost i osjećaj kolektivnog duha ako ste stalno iza ekrana. Benefiti koje treba da gradimo nisu rad iz dnevne sobe, već fer plate, zdravo radno okruženje i realne mogućnosti za profesionalni razvoj.
Bankari moraju da razumiju privredu
Prošla godina je u kreditiranju privrede bila obilježena fokusom na kredite za obrtna sredstva i likvidnost. To je bilo očekivano s obzirom na globalnu ekonomsku neizvjesnost. Međutim, ono što nas raduje jeste da u 2025. ulazimo sa sve većom potražnjom za investicionim kreditima. To je znak rasta povjerenja u ekonomiju, ali i pokazatelj da je vrijeme da banke naprave iskorak.
Mi u bankama ne smijemo čekati da se tržište samo kreće u pravom smjeru – naš zadatak je da ga aktivno usmjeravamo. To znači da kreditnu aktivnost moramo fokusirati na napredne industrije, one koje donose tehnološke inovacije, zelenu tranziciju i visok nivo dodate vrijednosti. Takođe, kao bankari moramo biti mnogo više od kreditora – moramo postati pravi strateški partneri privrede, koji razumiju svaki sektor u koji investiramo i znaju kako da prepoznaju prave prilike za rast.
Sektori sa najvećim potencijalom
Ako sagledamo ekonomske trendove u Srbiji, jasno je kojim sektorima bi banke trebalo da posvete posebnu pažnju. IT industrija već sada nosi veliki dio izvoza, ali još ne koristimo njen puni potencijal u segmentu B2B usluga, razvoja domaćeg softvera i povezivanja sa klasičnom industrijom. Slično je i sa energetikom – održivi izvori energije i modernizacija mreže nisu samo ekološki prioritet, već i preduslov ekonomske stabilnosti.
Industrija 4.0 i poljoprivreda sa visokom dodatom vrijednošću su dva segmenta gdje Srbija sasvim sigurno može da napravi veliki iskorak. Digitalizovana i robotizovana poljoprivredna proizvodnja, kao i prehrambeni proizvodi sa jasnim brendom i inovativnim pristupom, mogu da značajno povećaju našu konkurentnost. U svemu tome, banke moraju biti proaktivne – ne samo kao kreditori, već i da pružaju savjete, povezuju klijente sa pravim partnerima i podstiču inovacije.
Digitalizacija nije trošak, već investicija
Tema digitalizacije provlači se kroz sve sfere privrede, ali često zaboravljamo da banke moraju biti njen pokretač, a ne samo učesnik. Da bismo zaista pomogli izgradnju digitalne ekonomije, moramo ulagati u digitalnu infrastrukturu – broadband mreže, cloud servise i e-usluge. Pored toga, banke moraju razviti sopstvene digitalne proizvode i servise, ne samo zbog interne efikasnosti, već kako bismo klijentima omogućili da posluju brže, jednostavnije i sigurnije.
Banke su kreatori ekonomske budućnosti
Na kraju, moja poruka sa ovog Kopaonik biznis foruma je jasna – banke više ne mogu biti samo posrednici između kapitala i privrede. Naša uloga je mnogo veća. Mi oblikujemo privredu, utičemo na pravac u kojem se razvija i preuzimamo odgovornost za dugoročni održivi rast.
Tri prioriteta za sve nas u bankarskom sektoru su jasna:
1. Pametno usmjeravanje kapitala u ono što stvara dugoročnu vrijednost.
2. Inovativnost i prilagodljivost – Moramo neprekidno da mijenjamo sopstvene modele poslovanja kako bismo odgovorili na stalne promjene tržišta.
3. Povjerenje i partnerstvo – Samo kroz saradnju sa privredom i državom možemo kreirati održiv ekonomski ekosistem.
Na kraju, bankarski sektor može biti pokretač promjena, ali samo ako izađemo iz zone komfora i prepoznamo da je naša uloga daleko šira od pukog kreditiranja – mi smo u poziciji da oblikujemo cjelokupni ekonomski pejzaž i moramo tu odgovornost shvatiti ozbiljno.
(Srđan Kondić, predsjednik Izvršnog odbora Addiko Banke Srbija)
A.E.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu