Biznis

Srđan Kondić, predsjednik Uprave Addiko banke Banjaluka: Naš rezultat odraz je uspješne strategije i povjerenja klijenata

Za Addiko banku Banjaluka 2021. godina je bila izuzetno uspješna u svim segmentima poslovanja. Banka je uspješno sprovela transformaciju i ostvarila rast u svim parametrima poslovanja, što je rezultovalo sa 40% većom dobiti nego 2019. godine, u periodu prije pandemije korona virusa.

Srđan Kondić
FOTO: ADDIKO BANKA

Srđan Kondić, predsjednik Uprave Addiko banke Banjaluka, govori o rezultatima banke, ali i o izazovima i trendovima s kojima se savremeno bankarstvo svakodnevno suočava.

Rezultati govore da Addiko banka Banjaluka bilježi značajne uspjehe na našem tržištu. Kako ste poslovali u 2021. godini?

Tokom protekle godine Addiko banka je prošla intenzivnu transformaciju poslovnog modela u specijalističku banku, fokusiranu na kreditiranje potrošača i malih i srednjih preduzeća, sa vrhunskom uslugom i visokim stepenom digitalizacije, što je strategija Addiko grupe. Sproveli smo potrebne organizacione promjene, reorganizovali procese, napravili značajan iskorak u digitalizaciji i automatizaciji procesa i proizvoda, te kadrovski osnažili banku. To su naši klijenti prepoznali, pa smo tokom prošle godine ostvarili rast kredita u fokus segmentima, a naročito u segmentu potrošačkih kredita, koji su porasli za  18 odsto u odnosu na prošlu godinu. Od ukupnih potrošačkih kredita koji su prošle godine plasirani na tržištu Republike Srpske, 20 odsto je iz Addika, odnosno svaki peti kredit plasirala je Addiko banka Banjaluka. Sve ovo je rezultovalo rastom prihoda u svim segmentima, te dobiti koja je za 40 odsto veća nego u odnosu na 2019. godinu, odnosno u periodu prije kovid pandemije, zbog čega smo izuzetno zahvalni našim zaposlenima i klijentima. Bitno je istaći da smo rast dobiti ostvarili zahvaljujući rastu prihoda i odgovornom upravljanju troškovima, a pri tom nismo oslobađali rezervisanja koja smo izdvojili u 2020. godini zbog korona virusa, nego smo ih sačuvali, te želimo da i u narednim godinama imamo rezerve za slučaj da nastanu dodatni poremećaji u ekonomiji, jer sigurnost nema cijenu.

Banke postoje zbog klijenata, nisu svrha same sebi

Kako ste to postigli, čime ste se rukovodili?

Banke postoje da bi zadovoljile potrebe klijenata, nisu svrha same sebi. Posvetili smo se detaljnom ispitivanju tržišta, razgovarali smo s klijentima i vrlo pažljivo smo osluškivali njihove potrebe. Iz tih razgovora zaključili smo da su brzina i jednostavnost nešto što klijentima najviše znači u poslovnom odnosu s bankom. Tragom toga, prilagodili smo svoje proizvode i poslovne procese da budu jednostavni, brzi i lako dostupni, te smo podigli nivo kvaliteta naše usluge. Sve to smo postigli zahvaljujući dobrom timu i naprednim digitalnim rješenjima.

Danas je rijetko koja banka specijalistička. Uglavnom sve nastoje da prodaju svima sve usluge. Vi se tu izdvajate. Zašto potrošački krediti i zašto mala i srednja preduzeća kao strateško opredjeljenje?

Mi poslujemo na tržištu zajedno s velikim brojem banaka koje su uglavnom univerzalne, tačnije nude svim segmentima klijenata sve bankarske proizvode i usluge. Na zasićenom bankarskom tržištu kakvo je naše, smatramo da je bolje da budemo najbolji u  segmentima za koje smo procijenili da predstavljaju optimalan odnos profita i rizika, nego da budemo prosječni u svemu.

Potrošački krediti – zato što klijenti žele brz i jednostavan kredit, koji mogu da potroše kako oni žele, a ne da banci objašnjavaju i dokazuju kako će, kada i gdje koristiti pozajmljeni novac, da moraju da mole rođake i prijatelje da im budu žiranti i slično.

Mala i srednja preduzeća – zato što smatramo da su ona srce naše ekonomije i da su to klijenti koji su budućnost, jer i najveći su nekada bili mali. Mi želimo da pomognemo tim klijentima da obezbijede potrebno finansiranje i da s njima gradimo dugoročnu saradnju, odnosno da rastemo zajedno. Takođe, ovakav pristup čuva banku od potencijalnih problema, jer imamo dobru diverzifikaciju rizika uz umjerene cijene. 

FOTO: ADDIKO BANKA
FOTO: ADDIKO BANKA

Do kredita za tri minuta

Pomenuli ste da ste tokom transformacije posvetili pažnju i digitalizaciji banke. Možete li nam pojasniti na koji način i koju korist  je to donijelo Addiko banci?

Addiko grupa je prepoznala neophodnost digitalizacije još prije više godina i počela je intezivno da radi na digitalizaciji i automatizaciji proizvoda i procesa. Tokom 2021. godine smo taj proces dodatno ubrzali i unaprijedili.

Zahvaljujući tome, danas Addiko keš kredit klijenti mogu da dobiju za tri minute i uz samo jedan dolazak u banku, bez duge i komplikovane procedure koja nam je svima dugo bila asocijacija na zahtjev za kredit. Posebno nam je drago što klijenti kada se lično uvjere da su tri minuta u Addiku zaista tri minute, sami postaju naši najbolji ambasadori.

Za pravna lica smo takođe ubrzali i pojednostavili proces, tako da naši klijenti kredit do 1.000.000 KM, s rokom otplate do 60 mjeseci, mogu da dobiju za samo 24 sata, a veće iznose, s dužim rokovima otplate, za nekoliko dana, što predstavlja veliko olakšanje i uštedu vremena i za klijenta i za banku. Ovaj segment klijenata, koji su navikli da mnogo vremena posvećuju administraciji i stalno se suočavaju s “jednim papirom koji nedostaje”, odlično reaguje na naš poslovni koncept i upravo su njihova pozitivna iskustva koja nesebično dijele naša najbolja preporuka.

Naša mobilna aplikacija spada među najnaprednije, ali što je mnogo bitnije, najjednostavnije bankarske aplikacije za korištenje. Rast od 29 odsto broja korisnika mobilne aplikacije u 2021. godini, kada je svaka od banaka promovisala svoju aplikaciju, pokazuje da klijenti biraju Addiko mobilno bankarstvo.

Naravno, nismo zapostavili ni naše klijente, koji žele da svoje poslovanje obavljaju na licu mjesta, u banci, te smo uložili značajna sredstva u renoviranje naših poslovnica, kojima smo dali moderan izgled i potrudili se da se naši klijenti što ugodnije osjećaju u njima kada dođu da podignu kredit ili završe transakcije koje su im potrebne.

Osim klijentima, danas više nego ikada podrška i zadovoljstvo su neophodni zaposlenima. Kakvu strategiju primjenjujete u internom poslovanju i odnosima?

Mi u Addiku smatramo da je naš najvredniji resurs i naša najveća prednost predan i posvećen tim. Dobro uigran, stručni tim, koji njeguje kulturu zajedništva i pokazuje razumijevanje i prihvatanje različitosti je sinonim za Addiko. Takav tim ne pravite preko noći, niti simpatičnim jednokratnim potezima. Takav tim je rezultat sistemskog pristupa, brige o zaposlenom, stvaranja okruženja u kom se svaki od 348 radnika, koliko ih naš tim danas broji, osjeća prijatno, slobodno da bude to što jeste i radi svoj posao najbolje što zna.

Povećali smo plate za skoro 70 odsto naših radnika, a isti trend planiramo nastaviti i u narednom periodu. Takođe, mnogo ulažemo u edukaciju naših zaposlenih i volimo da kažemo da naš svaki radnik tokom godine prođe najmanje tri obavezne edukacije.

Nekada se smatralo da je klijent na prvom mjestu. Mi u Addiku smatramo da je zaposleni na prvom mjestu, jer samo zadovoljan i motivisan radnik može dovesti do zadovoljnog klijenta.

Naša kultura nas uči da se oslanjamo jedni na druge, da pomažemo jedni drugima da rastemo i razvijamo se i da budemo najbolja verzija sebe. Zato smo mi netipični bankari, jer nije karakteristično za bankarski sektor da vas radnici, i kad jednom odu iz banke, preporuče kao odličnog poslodavca.

Addiko banka se na tržištu smatra pouzdanom i stabilnom bankom. Kako namjeravate ojačati i učvrstiti tu poziciju i u budućem periodu? Govorili ste o pokazateljima rasta i profitabilnosti. Kakvi su pokazatelji kvaliteta i finansijske stabilnosti banke?

Naša adekvatnost kapitala iznosi 23 odsto, što je daleko iznad prosjeka tržišta i što nas, uz ostale pokazatelje, kao i finansijsku snagu naše grupacije i naših akcionara, svrstava u red najsigurnijih banaka na tržištu. Udio loših kredita u našem portfoliju iznosi 3,8 odsto, što je daleko ispod prosjeka i u RS i BiH, a pokrivenost tih kredita rezervisanjima je oko 90 odsto.

Smatramo da je najbolji put da sačuvamo našu sigurnost oprezna kreditna politika, diverzifikacija portfolija i potpuna usklađenost s najvišim bankarskim standardima iz ove oblasti.

Rast depozita za 25% tokom prošle godine, usprkos činjenici da smo u dva navrata smanjili kamatne stope na depozite te uveli i negativnu kamatnu stopu na velike depozite po viđenju, govori nam o povjerenju klijenata u Addiko, ali nameće i obavezu da nastavimo s odgovornim i opreznim poslovanjem.

Bankarski sektor u Republici Srpskoj i BiH dobro kapitalizovan i likvidan

Koje trendove i izazove vidite u narednom periodu pred bankama?

Bankarski sistem je pretrpio značajnu reformu poslije svjetske ekonomske krize 2008. godine. Novi regulatorni okvir za banke je propisao više stope adekvatnosti kapitala i likvidnosti, što se pokazalo kao ispravno, jer su banke u krizi izazvanoj pandemijom korona virusa ostale jake i otporne, te odgovorile svim izazovima i osigurale nesmetanu uslugu privredi i građanima.

Bankarski sektor u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini je dobro kapitalizovan i likvidan, što je od izuzetnog značaja ne samo za banke, nego i za cjelokupnu ekonomiju i građane.

Banke u RS i BiH su takođe pokazale otpornost i snagu tokom pandemije te sačuvale povjerenje građana i privrede u vremenu krize.

Savremeno bankarstvo prolazi kroz intenzivnu transformaciju

Kako bi banke mogle odgovoriti izazovima koje ste naveli?

Poslujemo u vremenu intenzivne transformacije i da bismo bili uspješni u onome što radimo, moramo biti proaktivni i prilagođavati svoje strategije i poslovne modele trendovima i izazovima koji su pred nama.

Trendovi koji su već duže vrijeme prisutni u bankarstvu su digitalizacija poslova i procesa, te ukrupnjavanje banaka. Oba procesa dovode do smanjenja troškova, a digitalizacija donosi i bolju i jednostavniju uslugu za klijente.

Pored navedenih trendova, banke se, kao i cjelokupna ekonomija, trenutno suočavaju s visokom stopom inflacije, očekivanim rastom kamatnih stopa na globalnom nivou te ekonomskim posljedicama rata u Ukrajini. Sve ovo dovodi do smanjenja kupovne moći građana te banke moraju obezbijediti adekvatan pristup kreditima za svoje klijente i istovremeno voditi opreznu kreditnu politiku kako bi zaštitile kapital i depozite.

Može se reći da su osnovni instrumenti i za borbu protiv ekonomskih posljedica pandemije ležali u  monetarnoj politici i da je taj problem globalno uspješno prevaziđen bez značajnih posljedica po zaposlenost i društveni proizvod. Danas, kao posljedicu velikog monetarnog stimulusa, imamo pojavu relativno visokih stopa inflacije. U februaru je međugodišnja stopa inflacije u SAD bila osam odsto, što je nezabilježeno od ranih osamdesetih. Logično je da se pri ovakvim stopama inflacije zaoštri monetarna politika i zato ne čudi prilično agresivna najava FED da će nakon povećanja referentne kamatne stope u martu na 0,25-0,50 odsto uslijediti možda još šest povećanja u 2022.

Očekuje se rast kamatnih stopa

Šta su vaša očekivanja kada je riječ o kamatnim stopama, što svakako najviše interesuje klijente?

Rat u Ukrajini će sigurno izazvati novi talas, kako makroekonomisti vole reći, troškovne inflacije, koju generiše, prije svega, rast cijene energenata i usudio bih se reći da će kreatori ekonomskih politika morati računati na srednji rok s većim kamatnim stopama, ali i značajnim strukturnim i fiskalnim prilagođavanjima privrednih sistema.

Kad komentarišemo situaciju konkretno kod nas, možemo konstatovati da su nas sve krize u posljednjih 25 godina pogađale s faznim pomakom u odnosu na razvijenije zemlje, a prema dosadašnjem razvoju događaja, čini se da  će isto  biti i ovaj put. Veličina poremećaja je u uskoj vezi s dužinom trajanja rata i konačnim  obimom pokidanih trgovačkih veza, koje je zasad teško procijeniti, jer to je postalo političko pitanje umjesto ekonomskog, ali može se konstatovati da smo iz pandemije ušli u potpuno nov izazov koji traži nove reakcije kreatora ekonomske politike.

Neophodna posvećenost energetskoj nezavisnosti i obnovljivim izvorima energije

Mislim da će sva dešavanja dati novi impuls zelenoj agendi, odnosno dekarbonizaciji i smanjenju korištenja fosilnih goriva. Godine pred nama su godine u kojima će investicije i napori biti izvjesno usmjereni ka energetskoj nezavisnosti i obnovljivim izvorima energije, te nastavku digitalizacije i robotizacije radnih procesa.

A.E.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu