S obzirom da je u prvoj fazi prodato skoro svih pet miliona obveznica, Vlada je iskoristila zakonsku mogućnost i povećala ciljani iznos emisije za još 50 odsto, odnosno na ukupan iznos od 7,5 miliona maraka, piše Capital.
To znači da je investitorima na raspolaganju 2,54 miliona obveznica po istim uslovima kao i za građane.
Međutim, iz ministarstva finansija Republike Srpske se ne ograničavaju ni na taj iznos.
– Ukoliko bude postojala veća zainteresovanost investitora za štedne obveznice od navedenog iznosa, moguće je prihvatiti sve ponude uz prethodnu saglasnost Vlade Republike Srpske, što znači organizovanjem sjednice Vlade i donošenjem Odluke o istom – naveli su oni u svom saopštenju.
– Pravo učešća na aukciji imaju punoljetna fizička lica koja nisu državljani Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine i sva pravna lica – navodi se u dodatku za upis obveznica. Ova rečenica je izazvala zabunu na tržištu kapitala, jer je su neki zaključili da Vlada nudi ove obveznice isključivo stranim državljanima, dok je drugo, preovlađujuće, mišljenje bilo da je ovo samo nespretno sročena rečenica, kojom se željelo naglasiti da, uz domaće, pravo otkupa imaju i strana fizička i pravna lica.
Uz dosta tehničkih problema, koji su trajali tokom cijelog perioda upisa, Vlada Republike Srpske uspješno privodi kraju svojevrsni pilot projekat štednih obveznica.
Momenat za ovu emisiju po ocjeni brojnih brokera nije bio idealan zbog političke situacije u zemlji, što je vlast imala u vidu pa je ciljani iznos emisije bio lako dostižan.
Stručnjaci sa ekonomskog portala „Bife.ba“ navode da se dobra zainteresovanost ogleda u tome što je Vlada ponudila kamatnu stopu znatno bolju od one koja se nudi u bankama.
Naime, prosječna kamatna stopa na dugoročne depozite u bankama sa sjedištem u Republici Srpskoj je 2,33 odsto dok banke sa sjedištem u Federaciji, a koje posluju u Srpskoj nude kamatnu stopu na dugoročne depozite od 1,6 odsto.
– Očigledna namjera budžeta da privuče fizička lica koja imaju viškove likvidnosti i ubijedi ih da investiraju u entitet, a ne banke, proizilazi iz velike razlike u ovim kamatnim stopama. Iz ovoga ugla narodne obveznice su više nego prikladna zamjena za štedni ulog – navode oni.
Takođe, napominju i da se obveznice, za razliku od štednog uloga, mogu prodati i prije roka dospijeća uz prisvajanje kamate do toga momenta.
Kod štednje koja se razročava prije roka dospijeća gubi se sva kamata.
– Obično kada jedan dužnik nudi višu kamatnu stopu na dug to predstavlja vjerodostojan znak da je on rizičniji dužnik od dužnika koji se finansira po nižoj kamatnoj stopi, ali u ovome slučaju interpretacija razlike u kamatnoj stopi ne mora biti takva i to što se Srpska finansira po dvostruko, ili skoro tri puta, višoj kamatnoj stopi ne znači da je rizik ulaganja u Srpsku veći, ili toliko veći – kažu analitičari napominjući da „mnogi potencijalni investitori u narodne obveznice njihovu emisiju baš u ovome trenutku vezuju za navodne probleme u finansiranju bužeta“.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu