Bilo bi logično da danas, nakon toliko godina govorimo o političkom razumijevanju, o boljoj koheziji unutar BiH, unutrašnjem dijalogu i svemu onom što bi trebalo da krasi jednu multietničku zajednicu – rekla je Cvijanovićeva novinarima u Banjaluci.
Nažalost, ističe Cvijanovićeva, Republika Srpska se danas bori za očuvanje ustavnih nadležnosti i sprečavanje daljeg razvlašćivanja.
– Ali, mi želimo da ova država funkcioniše u miru i stabilnosti. Republika Srpska je mjesto u kojem naši građani ostvaruju svoja najvažnija prava. Iz tog razloga smatramo da je potrebno da se ojačaju njene institucije, a da bi se ojačale institucije, nadležnosti moraju da stanuju tamo gdje je to Ustav rekao – naglasila je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, Republika Srpska se našla u nelogičnoj situaciji da objašnjava cijelom svijetu da je važno da se pridržavamo Ustava.
Cvijanovićeva je navela da sve ono što stranci nikad ne bi dozvolili u svojim državama, dozvoljavaju i promovišu u BiH i istakla da je to unijelo dosta frustracija u međusobne odnose u okviru BiH, između konstitutivnih naroda.
– Naša vizija BiH je vizija stabilne države u kojoj svako može da ostavruje svoja prava u skladu sa Ustavom, u kojoj niko nikome ne smeta, u kojoj može i treba da se razgovara o svim važnim pitanjima. To treba da bude sve ono čega nažalost danas, 26 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, nema – naglasila je Cvijanovićeva.
U američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu je prije 26 godina parafiran Dejtonski mirovni sporazum ili Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.
Tvrdnju da je ovim sporazumom stvorena državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koju smo preuzeli sa Srne, sajt raskrinkavanje.ba je ocijenio kao “manipulisanje činjenicama”.
Kako navode u analizi, Ustav Bosne i Hercegovine ne podupire tvrdnju da je Dejtonskim sporazumom “stvorena državna zajednica Bosna i Hercegovina sastavljena od dva entiteta”. U Ustavu se, zapravo, navodi da Republika BiH “nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država”. U prvom članu Ustava BiH jasno se navodi da se Ustavom njena unutrašnja organizacija modifikuje – to jest, mijenja ili prilagođava – unutar već postojećih, međunarodno priznatih granica. Ona, dakle, nije u Dejtonu “sastavljena” od dva entiteta, u smislu da je nastala njihovim spajanjem, već se od njih “sastoji”, kako je navedeno u članu 3.
Iz Ustava je, dakle, jasno da je Bosna i Hercegovina postojala i prije zaključivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, te da nije “stvorena” mirovnim sporazumom iz 1995. Ona je nezavisnost od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije proglasila 1. marta 1992. godine, nakon održanog referenduma o nezavisnosti. Zemlje članice tadašnje Evropske zajednice su je kao nezavisnu i suverenu državu priznale 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije, to su učinile i Sjedinjene Američke Države, zaključuju na sajtu raskrinkavanje.ba.
Dejtonski sporazum zvanično je potpisan 14. decembra 1995. godine u Parizu, a dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH – 21. novembar republički je praznik i neradni dan u Srpskoj.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu