Dokument dostavljen predsjedavajućem Doma, Nikoli Špiriću, definiše sastav, izbor, organizaciju, nadležnost, način odlučivanja i druga pitanja rada Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
U ovom trenutku, najaktuelnije je to da zakon predviđa da Ustavni sud ima devet sudija, od kojih su svi državljani BiH.
– Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine bira šest sudija, a Narodna skupština Republike Srpske troje sudija. Iz reda jednog konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine mogu se izabrati najviše troje sudija – piše u Prijedlogu zakona u koji je Srpskainfo imala uvid.
Predviđa se da Ustavni sud odlučuje većinom glasova svih sudija, koja uključuje najmanje glas jednog sudije iz reda svakog konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine i iz jednog entiteta, kada odlučuje u sporovima koji po Ustavu nastaju između dva entiteta, ili između BiH i jednog ili oba entiteta ili Brčko Distrikta i institucija BiH i entiteta, ili između institucija Bosne i Hercegovine, što obuhvata, ali nije ograničeno na pitanja:
– Da li je odluka jednog entiteta da uspostavi specijalne paralelne odnose sa susjednom zemljom u skladu sa Ustavom, uključujući tu odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine,
– Da li je neka odredba ustava ili zakona jednog od entiteta u skladu sa Ustavom.
Kada je riječ o zamjeni sudija izabranih od predsjednika Evropskog suda za ljudska prava predviđeno je da Predstavnički dom Federacije BiH izabere dvojicu sudija, a Narodna skupština RS jednog sudiju koji će preuzeti funkciju od sadašnjih troje stranaca.
– Sudije izabrane od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava ostaju na dužnosti sudije do okončanja procedure izbora sudije iz stava (1) ovog člana, a najduže šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ustavni sud će nastaviti da radi bez sudija izabranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava ukoliko se postupak izbora novih sudija ne završi u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona – piše u Prijedlogu zakona.
Ustavni osnov za donošenje ovog zakona sadržan je u odredbama člana VI stav 1.d) Ustava Bosne i Hercegovine. Navedenom odredbom, između ostalog, regulisano je da imenovanje trojice sudija izabranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava nakon više od 5 godina (taj period je prošao) Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji izbor ovih sudija.
U obrazloženju razloga za donošenje ovog zakona, Nešković navodi da bi, imajući u vidu karakter Bosne i Hercegovine, njeno složeno ustavno-pravno uređenje, način glasanja trebalo prilagoditi takvim okolnostima kako bi Sud uživao povjerenje svih naroda i građana BiH.
Imajući u vidu sastav, a posebno način odlučivanja i nadležnosti Ustavnog suda, kaže Nešković, dolazi se do zaključka da ova institucija treba da snažno naglašava karakter složenog državnog uređenja Bosne i Hercegovine.
– Kao samostalan i nezavisan organ, Ustavni sud predstavlja instituciju u kojoj je državni subjektivitet BiH najviše došao do izražaja. U cilju dodatnog jačanja samostalnosti i nezavisnosti Ustavnog suda, jedan od tih razloga ima za cilj da se institucije države u kojima se nalaze strani državljani zamijene domaćim, kako bi jačale domaće institucije, što je i obaveza Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija. Bosna i Hercegovina već ide tim putem, a uticaj međunarodne zajednice je već značajno smanjen. Takođe, jedna tako značajna, temeljna institucija države regulisana je samo jednim članom (član VI) Ustava, što smatramo da nije dovoljan okvir za potpuno regulisanje ovog značajnog pitanja. Mnoga pitanja koja su predmet zakonske regulative, regulisana su Poslovnikom o radu – Pravilima suda. Zakonom bi se pobliže uredio sastav, izbor, organizacija, nadležnost, način odlučivanja i ostala pitanja u radu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – navodi u obrazloženju.
Podsjećamo, Narodna skupština je zaključkom obavezala predstavnike u institucijama BiH da prioritetno riješe problem Ustavnog suda BiH. Nakon što je vladajuća većina na nivou BiH usvojila nekoliko „evropskih“zakona, prije zakona o Ustavnom sudu BiH, poslanici SDS, PDP i liste Za pravdu i red zatražili su posebnu sjednicu Narodne skupštine, zbog nepoštovanja njenih zvaničnih stavova. Međutim, predsjednik Narodne skupštine, Nenad Stevandić, im je danas odgovorio da nisu ovlašteni za to, a da se zaključci NSRS poštuju time što su srpski ministri u Savjetu ministara BiH predložili svoju verziju zakona o Ustavnom sudu BiH.
Međutim, ministar Sevlid Hurtić, koji je bio na toj sjednici, tvrdi da nikakav zakon o Ustavnom sudu BiH nije bio na dnevnom redu Savjeta ministara BiH. Tako da je Prijedlog zakona koga je danas u proceduru uputio delegat Nešković zapravo prva verzija tok dokumenta koja se pojavila u javnosti, nakon zaključaka NSRS.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu