Naglašavajući kako ovaj bivši njemački ministar poljoprivrede sada osigurava provođenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma u BiH, autor članka ukazuje kako je to „izrazito naporan posao koji zahtijeva diplomatske vještine i promišljene riječi” u zemlji koja je još uvijek „razorena etničkim sukobima i posljedicama proteklog rata”.
Ali u srijedu je i on, tokom posjete gradiću Goraždu, eksplodirao.
“Šta ga je snašlo da postane tako ljut?”, pita se njemački list Velt, prenosi Avaz.
– Šmit je neko vrijeme razmišljao o uvođenju izbornog praga od tri odsto u Federaciji BiH: samo etničke grupe koje čine više od tri odsto stanovništva u kantonima ovog entiteta trebale bi se moći kandidovati na izborima. Od toga bi posebno profitirao hrvatski HDZ, što je opet razbjesnilo Bošnjake muslimane koji su Šmita optužili za još veću podjelu zemlje. Galama je bila tolika da je Šmit izborni prag od tri odsto stavio u ladicu. Ali povrijeđenost što su ga nazvali “djeliteljem” bila je duboka – piše Velt.
“Pozvao je političare na kompromis”
Frankfurter Algemajne Cajtung takođe ojašnjava razloge Šmitovog izliva bijesa.
– HDZ, koji sebe vidi kao predstavnika Hrvata u BiH, već duže vrijeme traži novu formulu predstavljanja. Nakon što su procurile informacije o Šmitovim planovima o izmjeni Izbornog zakona, u Sarajevu su protestovali građani koji su se bojali da će etnička podjela biti zacementirana.
U svom izlivu bijesa u Goraždu Šmit je pozvao političare etničkih grupa na kompromis. On je uzbuđeno lamentirao kako upravo ti političari već 15 godina sprečavaju dogovor. Njegov izliv gnjeva naišao je na kritike u inostranstvu. Reakcija je bila “apsolutno neprimjerena” i naštetila je “ugledu i djelotvornosti OHR- rekao je za “Špigl” Adis Ahmetović, izvjestilac Kluba poslanika SPD za zapadni Balkan”, piše FAZ, a prenosi DW.
“Nisam stao na stranu HDZ”
Tagescajtung iz Berlina navodi kako je Šmit (CSU), koji se smatra pribranim čovjekom, do sada pokazivao puno strpljenja za probleme u BiH. Ali “naljutilo ga je pitanje novinara, postavljeno u Goraždu, o promjeni izbornog zakona u korist HDZ, po kojem je on navodno stao na hrvatsku stranu”.
Ovaj list pojašnjava kako je opština Goražde, koju uglavnom naseljavaju Bošnjaci, bila tokom rata tri i po godine pod srpskom opsadom.
– Hrvatski nacionalisti, uz punu podršku Hrvatske, žele sada ostvariti većinu u donjem domu entiteskog parlamenta – Domu naroda i na taj način biti u stanju da blokiraju odluke parlamenta FBiH – piše TAZ.
List dodaje kako „mnogi novinari, većina Bošnjaka i nenacionalististi sumnjaju da hrvatski nacionalisti reformom ciljaju na treći entitet s hrvatskom dominacijom, kako bi se zemlja konačno podijelila po etnonacionalističkim kriterijima”. U TAZ se ukazuje da je upravo zbog toga pitanje izborne reforme eksplozivno.
– Prije svega mediji iz Sarajeva smatraju da Šmit stoji iza tog projekta s obzirom na pritiske iz Hrvatske. Zbog toga je posljednjih nekoliko sedmica bio izložen velikom neprijateljstvu, što je očito ostavilo traga na njemu. Zato mu je preko glave da bude izložen napadima koji su apsolutno pogrešni – navodi Taz.
Zato je Šmit, pojašnjava dalje TAZ, rekao da su u Goraždu ljudi ginuli prije 30 godina i da mu je dosta političkih igara, prenosi Avaz.
– Uglavnom HDZ političari već četiri godine blokiraju institucije Federacije BiH. Čak ni predsjednik ovog entiteta Marinko Čavara nije voljan raditi za zemlju, a time ni za dobrobit naroda – citira TAZ Šmita i navodi da je Šmit spreman učiniti „sve što je u njegovoj moći da razbije blokade”.
Zato on, kako navodi Taz, kategorično „odbacuje optužbe da ne brani cjelovitost zemlje i interese manjina i nenacionalističkog stanovništva u BiH”, prenosi Dojče vele.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu