Međutim, šta kad vas grmljavinsko nevrijeme zatekne na otvorenom? Iako su šanse da vas udari grom relativno male i iznose otprilike jedan naprema milion, neki faktori vas mogu dovesti u veći rizik.
Naime, iako su naši stari znali reći “neće grom u koprive”, to baš i nije tačno. Osobe koje se nalaze na otvorenom, bilo da se bave poljoprivrednim ili kakvim drugim radovima ili rekreacijskim aktivnostima, imaju veće šanse za bliski susret s gromom.
Tu treba dodati i neke druge okolnosti, boravak na otvorenom prostoru gdje je osoba “najviši” predmet, korištenje metalnih predmeta (poput nekog baštenskog alata), boravak na visokoj zgradi, boravak na otvorenom moru i slično.
Šta učiniti i kako se zaštititi od potencijalnog udara groma?
Prvo pravilo u takvom slučaju je, nemojte biti na otvorenom. Ako vremenska prognoza najavljuje dolazak grmljavinskog nevremena, radije odgodite radove na otvorenom ili izlet u prirodu.
Začujete li grmljavinu, sklonite se u zatvoren prostor. To ne mora nužno biti kuća ili zgrada. Čak i automobil može poslužiti kao izvrsna zaštita, ako do njega možete doći. Samo nemojte zaboraviti zatvoriti sve prozore.
Pratite kretanje grmljavinskog nevremena jednostavnim brojenjem. Nakon što ugledate munju, počnite brojati do 30. Ako začujete grmljavinu prije nego što ste došli do 30, sklonite se u zatvoreni prostor. Čak i nakon što grmljavina prestane i čini se kako više nema opasnosti, pričekajte još barem pola sata prije no što nastavite s aktivnostima na otvorenom. Za svaki slučaj.
Ako vas grmljavinsko nevrijeme zatekne na otvorenom, bez mogućnosti da se sklonite u zatvoreni prostor, slijedite jednostavne preporuke.
– Što je brže moguće, napustite otvoreni prostor i potražite sklonište. To je posebno važno ako se nalazite na uzvišenom prostoru kao što je planinski vrh, livada i pak litica.
– Nikad nemojte stajati u velikoj grupi ljudi. Raširite se, kako bi u slučaju udara grom zahvatio manje osoba.
– Nemojte hodati uspravno. Čučnite ili se sagnite što je više moguće prema zemlji kako biste bili što manja meta.
– Nikako nemojte leći na zemlju. Radije čučnite i sklupčajte se u kuglu, zaštitite glavu i uši te pokušavajte imati minimalan dodir sa zemljom.
– Nikad, ali nikad, se nemojte pokušavati “sakriti” ispod drveta. Pogotovo ako je to jedno jedino drvo na otvorenome. Visoko drveće služi poput mamca za gromove i bolje ga je izbjegavati.
– Nikad nemojte tražiti zaštitu ispod kamenih nasvoda ili udubljenja.
– Udaljite se od jezera, lokvi, mora odnosno bilo kakve velike vodene površine.
– Posebno izbjegavajte predmete koji provode elektricitet – metalne ograde, dalekovode.
– Nemojte stajati na betonskoj podlozi – pogotovo ako je u pitanju armirani beton. Grom može putovati kroz metalne mreže ili šipke u armiranom betonu i ozbiljno vas povrijediti.
– Ako osjetite pucketanje, a kosa vam se počinje kostriješiti, možete postati meta sljedećeg groma. Odmah napustite to područje, a ako je to nemoguće, treba čučnuti, spustiti glavu i rukama pokriti uši kako bi se spriječile povrede bubnjića.
Šta ako je do udara ipak došlo?
U slučaju da ipak dođe do udara groma, odmah pozovite hitnu pomoć.
– Osnovno je pravilo „ne povećati broj žrtava“. Ako je oluja u toku, a žrtva se nalazi na mjestu visokog rizika od udara groma, spasilac mora procijeniti, vodeći računa o ličnoj sigurnosti, je li moguće žrtvu premjestiti na sigurnije mjesto.
– Žrtvi udara groma može se odmah pristupiti i dodirnuti je bez opasnosti. Procijeniti stanje svijesti, disanje i ostale znakove krvotoka te, ako je potrebno, odmah započeti s mjerama oživljavanja.
– Oživljavanje mora biti uporno i dugotrajno jer paraliza mišića za disanje može trajati duže vrijeme. Kad ima više žrtava, prednost u zbrinjavanju imaju uvijek one koje treba oživljavati.
– Onesviještenu žrtvu postaviti u bočni položaj.
– Zbrinuti ostale povrede (prelome, rane i opekline).
– Svaku žrtvu udara groma treba prevesti u bolnicu uz stalan nadzor životnih funkcija, prenosi N1.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu