Ova pisma, koja svjedoče o romantičnoj, ali i intelektualnoj strani mladog Ajnštajna, procijenjena su na čak milion evra.
U jednom od pisama, Albert Ajnštajn izražava žaljenje zbog sudbine njihove kćerke Lieserl, napisavši: „Veoma mi je žao zbog onoga što se dogodilo sa Lieserl. Šarlah često ostavlja trajne posljedice.“
Mileva Marić, srpska matematičarka i jedna od prvih žena na studijama fizike na Cirih Politehnici, ostala je trudna tokom njihovog boravka na jezeru Komo 1901. godine. Uprkos pokušajima Ajnštajnovih roditelja da ih razdvoje, Mileva je rodila Lieserl početkom 1902. godine. Pisma otkrivaju nježnost mladog Alberta, koji je Milevi slao poruke poput: „Kakve male oči ima? Na koga od nas dvoje liči više?“
Iako se ne zna mnogo o sudbini Lieserl, smatra se da je preminula od posljedica šarlaha.
Njegova majka mrzila Milevu
Pisma, napisana u gotičkom stilu starog njemačkog jezika, prate Ajnštajnovu i Milevinu romansu od formalnih početaka 1898. do emotivno nabijene prepiske u godinama koje su uslijedile. Njegova majka bila je oštro protiv veze, tvrdeći da Mileva „ne može da uđe u pristojnu porodicu“ i da će uništiti njegovu budućnost.
Ajnštajn je, međutim, ignorisao majčine prigovore i nastojao da zaradi dovoljno za brak sa Milevom. U jednom pismu iz aprila 1901. godine piše: „Dođi kod mene na Komo i ponesi moj plavi ogrtač u koji možemo zajedno da se umotamo.“
Njihova veza bila je prožeta strašću, ali i intelektualnim razgovorima. U pismima se nalaze i rani tragovi Ajnštajnovog genijalnog razmišljanja. Na primjer, pisao je: „Sve više sam uvjeren da elektrodinamika pokretnih tijela, kakva je danas predstavljena, nije tačna i da bi trebalo da je moguće predstaviti je na jednostavniji način.“ Ovo promišljanje kasnije je postalo temelj njegove teorije specijalne relativnosti iz 1905. godine.
Razvod zbog prevare
Ajnštajn i Mileva vjenčali su se u januaru 1903. godine, nakon rođenja Lieserl. Njihov prvi sin Hans Albert rođen je iste godine, dok su drugo dijete, Eduarda, dobili 1910. Međutim, brak je bio daleko od srećnog. Mileva je otkrila da je Ajnštajn bio nevjeran sa svojom rođakom Elzom Levntal, što je dovelo do razvoda 1919. godine.
Kao dio nagodbe, Ajnštajn je Milevi predao novac od Nobelove nagrade, koju je dobio 1921. godine za doprinos fizici.
Pisma koja otkrivaju mladog genija
Kolekcija sadrži 43 pisma iz perioda između 1898. i 1903. godine i pruža uvid u rane godine jednog od najvećih umova čovječanstva. Tom Venning, stručnjak za rukopise iz Kristija, kaže: „Ova pisma pružaju cjelovitu sliku o tome kakav je Ajnštajn bio u svojim formativnim godinama. Već kao tinejdžer, preispitivao je naučne konvencije i pomjerao granice.“
Ajnštajn, koji je preminuo 1955. godine, kroz ova pisma otkriva ne samo svoj genije, već i ljudsku, ranjivu stranu – strastvenog ljubavnika, zabrinutog oca i mladog čovjeka koji se hrabro suprotstavljao predrasudama i normama svog vremena, piše Blic Žena.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu