U pitanju je praznik s mnogo običaja koji prizivaju zdravlje i plodnost, kako na sam dan praznika, tako i veče ranije, a uglavnom sve prate rituali koji su nastali još u vrijeme pagana.
Sveti Đorđe je, naime, zauzeo mjesto starog srpskog i slovenskog boga plodnosti Jarila i njegovog praznika, pa su se tako održali brojni drevni običaji još iz doba starih Slovena.
Šta se radi uoči Đurđevdana?
Veče uoči Đurđevdana domaćini su imali običaj da odaberu dva mlada luka u bašti, od kojih jedan predstavlja sreću, a drugi nesreću. Potom im se perke poravnaju makazama, a na praznik se izjutra provjeri koji je više izrastao. U zavisnosti od toga koji je viši luk – pratiće nas sreća ili nesreća tokom godine.
Vjernici su imali običaj da veče prije Đurđevdana skupe zelene grančice i da naprave vijenac koji se kači na vrata. Tako se priziva uspješna godina, ali se u nekim krajevima kićenje izvodilo i sutradan rano ujutru.
Prema narodnom vjerovanju, oni koji u maju okite vrata, prozore i čitavu kuću raznim biljem imaće plodnu godinu.
Za Đurđevdan se tradicionalno pletu vijenci od cvijeća i njima se kite djevojke i, obavezno, ulazna vrata da bi se prizvala srećna godina.
Uoči Đurđevdana praktikuje se i umivanje vodom koja sadrži dren, zdravac, grab i, obavezno, crveno jaje od Vaskrsa, ali je i ovo običaj koji može da se praktikuje na sam praznik, prenosi Stil.
Vjerovanja i običaji na Đurđevdan
Vjerovalo se da ako je na Đurđevdan vedro – da će biti plodna godina, a ako na ovaj praznik i sutradan bude padala kiša – da će ljeto biti sušno. Kaže se da koliko nedjelja prije Đurđevdana zagrmi, toliko će biti tovara žita te godine.
Postoji vjerovanje da je Đurđevdan idealan za izvođenje rituala kojima se skidaju čini, tjera crna magije i otklanjaju uroci nabačeni tokom prethodnih pet mjeseci.
U tu svrhu najčešće se izvodi “ritualno umivanje”: oko posude u kojoj se farbalo prvo uskršnje jaje, obmotaju se stručci kukureka, omana i ljošćana, a potom se u nju naspe voda i ostavi da prenoći na kućnom pragu ili pored neke biljke, tako da se zorom u nju slije i rosa.
Tom vodom se na Đurđevdan umivaju svi ukućani da bi sa sebe “skinuli čini”, uz misao da dobro pobjeđuje zlo. Takođe, uoči slave, ispred kuće treba ostaviti dva-tri stručka omana, pa ih, kad se narose, unijeti u sobu i okačiti da se suše.
Osušena biljka kasnije se koristi prilikom izvođenja raznih ljubavnih rituala, a vjeruje se i da čudesnu moć ima i bosiljak koji je u noći pred Đurđevdan pokupio rosu.
Kada smo već kod vode, jedan od najvažnijih đurđevdanskih običaja je kupanje u rijeci.
Na Đurđevdan se na našim prostorima često sprema kapama, odnosno jelo od špinata i jagnjetine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu