Nafta se i dalje skupo plaća, investitori zadržavaju dah, a svi gledaju ka Bliskom istoku jer i najmanji potres u tom regionu može uzdrmati čitavu planetu.
Ako se tenzije ponovo rasplamsaju, šteta bi mogla biti ogromna – ali ne za sve. Rusija bi iz krize mogla izaći sa osmijehom, dok bi Kina i Evropa, koje zavise od uvozne energije, morale da se suoče sa posljedicama: skupljim gorivom, inflacijom i usporavanjem privrede.
– Najveći gubitnici bi bile Kina i Evropa. Nemaju sopstvene rezerve, a rast troškova bi direktno pogodio domaćinstva i firme – kaže profesor Gvido Koci, makroekonomista sa Univerziteta Sent Galen.
Iran – mali BDP, velika energetska moć
Iako BDP Irana čini tek 0,38% svetske privrede, njegova energetska uloga je neprocjenjiva. Sam kontroliše značajan deo prolaza kroz koji ide petina svjetske nafte – Ormuski moreuz. Uz to, Iran je među vodećim proizvođačima nafte i gasa u OPEK-u i svijetu.
Najveći dio iranskog izvoza – oko 60% – čini nafta, a glavni kupac je Kina. I to uprkos zapadnim sankcijama, jer se nafta iz Irana često “prekrsti” i deklariše kao malezijska.
– Kina bi, u slučaju blokade iranskog izvoza, morala hitno da traži zamenu. Iran joj ne prodaje samo naftu već i LPG, ključan za proizvodnju plastike – upozorava Gaurav Ganguli iz Moody's Analytics.
Iran širi trgovinske krugove – a Rusija čeka priliku
Uprkos sankcijama, Iran se trgovinski okrenuo Evroaziji. Potpisao je sporazum sa Evroazijskom ekonomskom unijom i sve više trguje sa Rusijom, Kazahstanom, Jermenijom… Razvijene željezničke rute ka lukama omogućavaju mu da širi izvoz i smanjuje zavisnost od sirovina.
– Ako izbije nova kriza, svet će tražiti svaki barel ruske nafte i svaku tonu LNG-a. Rusija bi mogla da profitira – ocjenjuje Kris Vifer iz Macro-Advisory, prenosi Euronews.
Evropa u škripcu
Evropa je već energetski uzdrmana zbog rata u Ukrajini i sukoba sa Rusijom. Novi haos na Bliskom istoku bio bi dodatni udar.
– EU bi mogla da omekša sankcije prema Rusiji i prihvati više ruskog gasa – ali ne kao prije 2022. – kaže Met Gertken iz BCA Research.
U međuvremenu, Evropa bi se okrenula uvozu iz Amerike, kao bezbjednijoj opciji. Ali ni to nije bez posljedica.
– Inflacija bi ponovo porasla. Skupa energija bi ugrozila poverenje potrošača i primorala centralne banke da povećaju kamatne stope – objašnjava Ganguli.
Globalni lanac – napet do pucanja
Problemi s naftom i gasom nisu samo ekonomska teorija. Oni utiču na saobraćaj, trgovinu, industriju. Luka Džebel Ali u UAE mogla bi da se zaguši, brodovi bi morali da idu zaobilaznim rutama, avioni duže da lete, a sve bi to platili – obični ljudi.
Cijene bi porasle, a broj zaposlenih možda opao. Turizam bi se usporio, tržište nekretnina zadrhtalo, investicije stale.
– Ulog je veliki. Svijet ne smije da računa da će se ovaj sukob riješiti sam od sebe – zaključuje Ganguli.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu