Ove situacije dovode do povećanja pritiska na javne kuhinje da pruže sve više hrane, što može biti izazovno s obzirom na ograničena sredstva koja su im na raspolaganju.
Jedan od glavnih razloga je visoka stopa nezaposlenosti i siromaštva u zemlji, a povećanje cijena hrane i životnih troškova takođe direktno doprinosi ovom problemu.
Rast broja korisnika javnih kuhinja može biti posljedica više faktora, uključujući povećanje broja siromašnih i beskućnika, smanjenje radnih mjesta, povećanje cijena hrane i smanjenje socijalnih mreža podrške.
Finansijska podrška
Bosna i Hercegovina ima određenu stopu beskućništva, a obzirom na ovaj problem, državi je potrebna podrška od strane vlade, međunarodnih organizacija i lokalnih nevladinih organizacija, kako bi se osiguralo da se pruži adekvatna pomoć u prehrani za one koji su u potrebi.
To bi uključivalo pružanje finansijske podrške za javne kuhinje, razvijanje programa za pomoć u traženju posla i stambenog zbrinjavanja za korisnike koji se nalaze u teškoj situaciji, te saradnju s lokalnim organizacijama i vladinim agencijama kako bi se osiguralo da se potrebe korisnika javnih kuhinja adekvatno prepoznaju i da se pruži pomoć na vrijeme.
Jedan od glavnih razloga spore provedbe ovih projekata su sigurno predrasude i stigme koje su povezane s korištenjem javnih kuhinja, gdje se korisnici često shvataju kao siromašni ili nezaposleni, a ne kao ljudi koji se suočavaju s teškim životnim okolnostima.
Nažalost, i osobe koje su na rubu opstanka u posljednje vrijeme se sve više povezuju sa igrama na sreću, jer ljudi koji su u teškoj ekonomskoj situaciji često se okreću tim porocima kao mogućem izvoru prihoda.
Igre na sreću su privlačne za one koji se suočavaju s nedostatkom sredstava za prehranu ili stambenim zbrinjavanjem, jer nude nadu za brz i lak prihod novca, čak i ako su one dugoročno neisplative.
Da je tako, potvrđuju to i podaci Federalne poresne uprave, koji kažu da su građani u prošloj godini na klađenje dali milijardu 712 miliona maraka ili 114 miliona više nego godinu ranije.
Sociolog Vladimir Vasić objašnjava ovu posljedicu kao tipičan socio psihološki fenomen.
– Ono što je zanimljivo za BiH jeste da siromaštvo prati trend razvoja, odnosno stagnacije, društva. Siromaštvo je indikator stanja društva date zajednice. Ako imamo veliki broj ljudi u stanju socijalne potrebe, mi mozemo da kažemo da je društvo na neki način bolesno – kazao je Vasić.
Ističe da ono što zabrinjava u BiH jeste stanje povećanog broja korisnika javnih kuhinja, a jasno je da vlast očito ne vodi računa o ljudima.
– Osim vlasti, moram naglasiti da nedostaje i nedostatak empatije običnih ljudi, nedostatak osjećaja čovjeka za čovjeka i čini mi se da smo nekako sav svoj osjećaj i ljudskost sveli na minimum. Svoju odgovornost prebacujemo na poluge vlasti – naglašava.
Nedostatak tolerancije
Dodaje da je ono što je poražavajuće i najstrašnije jeste što su danas u stanju socijalne potrebe u BiH veliki broj ljudi koji su najzaslužniji zato što mi danas živimo u miru.
– Oni su bili na tri strane linije fronta, oni su morali da obuku te uniforme, a danas su ratni vojni invalidi, ili su demobilisani borci, i oni su u stanju socijalne potrebe. To nam govori o stanju nacije, društva, odnosa vladajućih struktura prema njima – poručuje.
Podvlači da je to porazna činjenica za sve nas, piše Klix.
– Nas, kojima su puna usta nekog humanizma, neke vjere, a nismo spremni da pomognemo nekome pored nas. Smatram da je to poenta čitave priče i da je siromaštvo činjenica koja prati svako društvo. Ovo danas što mi imamo u BiH, jasno pokazuje da smo zakazali kao obični ljudi, te da je evidentno da moramo više posvetiti pažnje običnom čovjeku – zaključio je.
Nedostatak empatije prema korisnicima ovih usluga u posljednje vrijeme sve više dobija na težini. Naravno da je i u prijašnjim vremenima bilo ovih problema, ali stiče se utisak da su tada ljudi imali više osjećaja za pojedinca u problemu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu