To proizlazi iz podataka o stvarnoj individualnoj potrošnji u članicama Evropske unije i kandidatima te članicama Efte u prošloj godini, koje je objavio Evrostat.
Prema tim podacima, najveću stvarnu potrošnju po stanovniku u EU ima Luksemburg, gdje je stvarna potrošnja, koja eliminiše razlike u cijenama među zemljama, za 34 odsto veća od prosjeka EU.
Slijedi Njemačka, u kojoj prosječni građanin potroši 20 odsto više od prosjeka na nivou Unije. Na trećem mjestu su Austrijanci, čija stvarna potrošnja za 17 odsto premašuje prosjek EU.
Dno liste potrošnje u EU drže Hrvatska, Mađarska i Bugarska. Naime, stvarna potrošnja po stanovniku u Hrvatskoj, iako posljednjih godina raste, lani je, prema podacima Evrostata, bila 36 odsto ispod prosjeka EU.
Istu kupovnu (ne)moć imaju i Mađari, a Bugarska je na samo 56 odsto prosjeka EU. Prosečna kupovna moć u Rumuniji doseže 71 odsto prosjeka EU.
Hrvatska bolje stoji kad se slika proširi na kandidate i potencijalne kandidate za članstvo u EU, pri čemu su je po potrošnji i kupovnoj moći nadmašili i Turci.
Kupovna moć je, s druge strane, za četvrtinu veća od one koju ima prosječan stanovnik Srbije. Stvarna potrošnja po stanovniku u Srbiji lani je iznosila samo 48 odsto prosjeka u EU.
(Novac.hr)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu