Stevo Filipović, direktor i suvlasnik PI “Sava Semberija” za Srpskainfo ističe i odličnu saradnju sa domaćim poljoprivrednim proizvođačima sa kojima zajedno stvaraju novu vrijednost.
Koje su glavne prepreke sa kojima ste se suočili tokom krize?
Prepreke možemo da podijelimo u dvije grupe minimalno. Borimo se sa onim preprekama na koje možemo da utičemo, ali i sa onima na koje ne možemo da utičemo ni mi, ni Vlada, ni zemlje u okruženju. To su problemi nastali zbog pandemije korona virusa, zbog zatvaranja restorana, hotela. Zatim je ratni sukob u Ukrajini doveo do poremećaja u svijetu. Tokom pandemije problem je bio obezbjeđivanje ambalaže i poskupljenje transporta, a ratni sukobi u Ukrajini reflektovali su se na probleme u logistici. Onda problem na Bliskom Istoku. Uz nadljudske napore uspjeli smo i uspijevamo da proizvodni proces držimo živim. Ali, moram da kažem da bez mjera Vlade RS ne bi uspjeli da budemo u proizvodnom procesu. Ne govorim samo o direktnim mjerama prema Prehrambenoj industriji “Sava Semberija” Bijeljina, već i mjerama koje su preduzimane i prema domaćim poljoprivrednim proizvođačima u smislu podsticaja i kapitalnih investicija. To je dovelo do toga da se stvori ambijent da mi za gotovo kompletnu proizvodnju obezbjeđujemo voće i povrće sa područja Srpske i to sa područja Bijeljine, Podgradaca, Lijevča polja, Posavine, Semberije, preko Podrinja, Bratunca, Srebrenice. Samo one količine koje geografski ne mogu da uspiju u količinama koje su nam potrebne uvozimo isključivo iz Srbije, a riječ o crvenoj roga paprici.
Na koga se možete osloniti tokom krize?
Ne bi trebalo da bude vijest i za pohvalu, ali 7 godina za redom mi smo domaćim poljoprivrednim proizvođačima sve količine voća i povrća koje smo otkupili od njih i preradili, isplatili prije ugovorom definisanog roka. Smatram da je to uspjeh, da je uspjeh da smo našim zaposlenim isplatili plate, poreze i doprinose i sve obaveze državi. Ako to kandidujem kao uspjeh, možete sami da zaključite o kolikim problemima se radilo na koje nismo mogli da utičemo. Bez mjera Vlade RS, resornog ministarstva mi danas sigurno ne bi bili u proizvodnom procesu. Uspjeli smo da ostanemo u proizvodnom procesu na zadovoljstvo zaposlenih i naših kooperanata. Jer, mi stvaramo novu vrijednost. Naime, voće i povrće iz RS prerađujemo u finalni proizvod, izvozimo na najzahtjevnija tržišta na svijetu od Katara, Dubajia, Njemačke, Švajcarske, Švedske, Kanade, Slovenije, Srbije, Crne Gore. Taj gotov proizvod naplaćujemo, plaćamo našim domaćim poljoprivrednim proizvođačima i krajnja potrošnja je na području Republike Srpske.
Koji su najveći izazovi sa kojima se suočavate u upravljanju fabrikom?
Izazovi su na dnevnom nivou. Ovo je jedan težak posao. Za jedan gotov proizvod, naprimjer za đuveč, morate da imate 9 različitih vrsta povrća koje je prispjelo u isto vrijeme, koje je zrelo i čiji kvalitet je zadovoljavajući za preradu. Uglavnom su to fabrike na otvorenom. Prošle godine smo imali dva gradonosna nevremena u 3 dana gdje je desetkovana crvena paprika roga u Srbiji, a automatski se to odražava i na nabavnu cijenu paprika i finalnu cijenu gotovog proizvoda. To su stvari na dnevnom nivou koje moraju da se rješavaju u hodu, za koje ne postoji strategije. Moram da navedem jedan primjer od prije nekoliko godina kada sam bio u Mađarskoj. Tada su mi rekli da su oni imali 8 ili 9 fabrika koje su se bavile proizvodnjom kao “Sava Semberija” i da su u pogonu ostale dvije. To vam mnogo govori. Ovo je težak posao i puno okolnosti utiče na funkcionisanje. Ponavljam još jednom da bez mjera Vlade RS nas ne bi bilo u proizvodnom procesu i to kažem sa puno poštovanja i zahvalnosti. Garnitura ljudi koja je danas na vlasti, od 2006. godine radi u vanrednim okolnostima. Od poplava 2010. i 2014. godine, kovida 19, ratnih sukoba u Ukrajini, svinjske kuge, ratnih sukoba na Bliskom Istoku. Zahvaljući naporima i mjerama koji oni preduzimaju, mi smo danas u situaciji da i dalje poslujemo.
Kako vidite budućnost industrije prerade voća i povrća?
Mi u proizvodnom procesu ne koristimo aditive, konzervanse, vještačke boje, arome ni vještačke zaslađivače. Za trajnost proizvoda koristimo dva procesa, a to su pasterijazacija i sterilizacija. Pravimo zdrav i kvalitetan proizvod gdje je sirovina u orkuženju fabrike, gdje od njive do fabrike prođe kratak period. Svijest kupaca širom svijeta, a u posljednje vrijeme i u našem okruženju je na većem nivou, jer ljudi žele da se hrane zdravo. Mi ne možemo da budemo konkurentni Njemačkoj, Švajcarskoj, Kanadi, Dubajiu cijenom, ali možemo kvalitetom i zdravim proizvodom. Naši proizvodi su višestruko analizirani u eminentnim laboratorijama fakulteta širom svijeta. Na prošlogodišnjem sajmu u Novom Sadu smo osvojili 5 zlatnih medalja i medalju za izvrsnost proivoda. Mislim da je budućnost u proizvodnji zdrave sirovine, zdrave hrane i partnerski odnos sa domaćim poljoprivrednim proizvođačima i Vladom RS. Benefite svi ostvaruju, jer krajnja potrošnja je na području Republike Srpske.
(A.E.)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu