Ovaj potez najavljen za srijedu, jedan od mnogih za koje Tramp koristi predsjedničke ovlasti u neviđenom obimu, potaknut je njegovim tvrdim stavom da su najveću svjetsku privredu “sve zemlje na svijetu prevarile” i uvjerenjem da su za ponovno uspostavljanje pariteta potrebne recipročne carine.
S druge strane, kritičari upozoravaju da ova strategija povećava rizik od globalnog trgovinskog rata, budući da provocira dalju odmazdu velikih trgovinskih partnera poput Kine, Kanade i Evropske unije.
Veličina nameta razlikovaće se od zemlje do zemlje, a tačni planovi i dalje su nejasni.
– Očekujte neočekivano – rekao je Rajan Svit, glavni američki ekonomista konsultantske firme Oxford Economics.
Očekuje od Trampove administracije da će “nanišaniti neke od najvećih prestupnika”.
Ono što je na kraju važno jeste koliko su carine široke te da li je taj potez samo pregovaračka taktika ili dio promjene režima, procjenjuje.
Tramp je u nedjelju najavio da će carine uključivati sve zemlje i ugasio svaku nadu da bi mogao ustuknuti. Ipak kaže da će carine biti “velikodušnije” od onih koje se nameću Sjedinjenim Američkim Državama.
Američki trgovinski partneri žure smanjiti svoju izloženost prije Trumpovog roka, a izvještaji sugerišu da bi Indija mogla umanjiti neke carine.
Osim recipročnih tarifa za zemlje, Tramp bi takođe mogao objaviti dodatne poreze specifične za sektore poput farmaceutskih proizvoda.
Sve to povrh novih nameta na uvoz automobila koje će stupiti na snagu u četvrtak.
Kina i Kanada već su uvele protucarine na američku robu kao odgovor na Trampove ranije poteze, dok je EU predstavila vlastite mjere koje bi trebale započeti sredinom aprila.
Predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagarde rekla je u ponedjeljak da se Evropa suočava s “egzistencijalnim trenutkom”.
– On ga u Sjedinjenim Državama naziva ‘Danom oslobođenja’. Ja ga ipak vidim kao trenutak kada moramo kolektivno odlučiti da ćemo preuzeti veću kontrolu nad svojom sudbinom i mislim da je to korak prema nezavisnosti – rekla je za radio Frans Inter.
Kanadski premijer Mark Carney rekao je Trampu da će njegova vlada uvesti uzvratne carine nakon poteza Vašingtona u srijedu.
“Prljavih 15”
Prije Trampovih komentara u nedjelju, očekivalo se da će nadolazeća paljba biti usmjerena na 15 posto partnera u stalnoj trgovinskoj neravnoteži sa Sjedinjenim Državama, koje je američki ministar finansija Skot Besent nazvao “prljavih 15”.
Sjedinjene Države imaju najveći robni deficit s Kinom, EU, Meksikom, Vijetnamom, Tajvanom, Japanom, Južnom Korejom, Kanadom i Indijom.
Uz zemlje koje budu tražile kompromis, “posve je moguće” da se nove carine brzo smanje ili stave na čekanje, procjenjuje Greta Peisch.
U februaru su, primjećuje, visoki nameti na meksički i kanadski uvoz pauzirani na mjesec dana jer su sjevernoameričke komšije napredovale u pregovorima.
– Postoji mnogo različitih scenarija: odgode dok se razgovori nastavljaju, potencijalna smanjenja, ali ili carine koje se uvode odmah – kaže Peisch, bivša zvaničnica u uredu američkog trgovinskog predstavnika.
“Tamni oblak”
Svit iz Oxford Economicsa upozorio je da se nad privredom nadvija “tamni oblak neizvjesnosti”.
Neki domaći proizvođači čelika i sindikalni čelnici pozdravili su nedavno Trampovo povećanje carina na metale i automobile.
Ipak, dok su njegovi prijedlozi namijenjeni revitalizaciji američke industrije, mnoge su druge industrije uznemirili.
Američki savjet za automobilsku politiku, koje predstavlja proizvođače automobila Ford, General Motors i Stellantis, citiralo je u petak izvještaj ekonomiste Artura Lafera, u kojem se navodi da 25-postotne carine na automobile mogu povećati troškove vozila u SAD i poremetiti opskrbne lance.
Naglašavajući svoju predanost Trampovoj ekonomskoj viziji, savjet je ipak pozvao na “pošteno i predvidljivo trgovinsko okruženje”.
I međunarodno udruženje za proizvodnju svježih proizvoda upozorilo je u pismu u četvrtak da predložene američke carine i odmazda drugih zemalja prijete stabilnosti poljoprivrednika i preduzeća.
Još je u februaru nacionalna maloprodajna federacija upozorila da bi se recipročne carine mogle pokazati “izuzetno destruktivnima”, upozoravajući na veće troškove za domaćinstva i srozavanje njihove potrošačke moći.
U širem smislu, kompanije imaju tendenciju odgađanja ulaganja kada su pravila nejasna i to bi moglo uticati na zapošljavanje, objašnjava ekonomist Svit.
Ekonomisti takođe upozoravaju da bi sveobuhvatne carine mogle uzrokovati skok inflacije ne uspiju li firme apsorbovati dodatne troškove, prebacujući ih na potrošače, prenosi N1.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu