Do novca bi se trebalo stići novim prepakivanjem budžeta grada koji bi pred odbornicima mogao da bude već u ponedjeljak, potvrdio je gradonačelnik Igor Radojičić.
Mi smo sjednicu Skupštine grada, koja je trebalo da bude 15. maja, odgodili upravo zato što smo bili posvećeni događajima i problemima na terenu i da bismo u najkraćem roku mogli procjeniti ugrubo okvire načinjene štete. U ponedjeljak je zasedanje gradskog parlamenta na kojem usvajamo rebalans budžeta i to je prilika da uradimo određene korekcije. Dao sam zadatak odjeljenjima da što pre naprave procjenu štete na terenu kako bi preko vikenda mogli “prepakovati” budžet i na vrijeme mogli preusmjeriti neophodna sredstva – naveo je on.
Rekao je da će u tu procenu biti uključena samo šteta na infrastrukturi.
– Najviše štete je bilo na saobraćajnicama, seoski i makadamski putevi ponegdje su bili ili su još u prekidu, ima štete na pojedinim mostovima, a aktivirana su i nova klizišta. Imali smo dosta troškova i na preventivi koju smo radili nekoliko dana pre najavljenih padavina jer smo angažovali operativu na čišćenju kanala i potoka. Teško je reći koliko novca će biti potrebno, ali moja prva procjena je da će trebati između 500.000 KM i milion maraka i taj novac se mora obezbediti iz gradske kase – naveo je Radojičić.
Naglasio je da se šteta na imovini građana još procjenjuje i da će ta vrsta pomoći ići posebno.
– Komisije su na terenu i popisuju štete i jako teško je reći u ovom trenutku koliko će one iznositi – kazao je Radojičić.
Prema preliminarnim podacima, štete su zabilježene u 25 gradskih i prigradskih naselja. Prema dosadašnjim prijavama građana, uglavnom je riječ o plavljenju pomoćnih prostorija i garaža te zaplavljivanje dvorišta i poljoprivrednog zamljišta.
Najviše ugroženih domaćinstava evidentirano je u Lazarevu, Kuljanima i Zalužanima.
Klizišta
Trenutno jedan od većih problema u gradu su klizišta, a prema podacima Odjeljenja za inspekcijske poslove zbog obilnih padavina aktivirano je deset novih.
Najteža situacija je na klizištu u gornjem dijelu Lauša, tačnije u Ulici Đure Damjanovića, gde je klizište zaprijetilo da ugrozi jedan stambeni objekat.
– Na teren su poslane građevinske ekipe, sa zadatkom da spriječe dalje širenje klizišta kako ne bi došlo do ugrožavanja objekta – kazao je načelnik ovog Odjeljenja Janko Kecman i dodao da je, osim ovog, naložena hitna sanacija još jednog klizišta, u Kolima.
– Hitna intervencija je bila neophodna kako bi se stanje stabilizovalo. Nakon toga usljediće i vještačenje objekta kako bi se utvrdilo da li ima oštećenja na njemu i da li je bezbjedan za boravak ljudi. Osim toga, teška situacija je i na putu Bronzani majdan – Kmećani, gde je klizište potpuno prekinulo putnu komunikaciju. Trenutno radimo na raščišćavanju terena, ali za potpunu obnovu, biće potrebno izraditi projekat sanacije ovog klizišta i tek onda pristupiti temeljnim radovima – ističe Kecman.
On naglašava da je Gradska uprava anagažovala sve raspoložive resurse kako bi se evidentirali klizišta i intervenisalo u najugroženijim slučajevima.
Civilna zaštita
Besana noć srećom je za Banjalučanima, ali mnogi nažalost i dalje imaju gorak ukus u ustima kada pričaju o proteklom ponedjeljku.
Mještani koji su gledali kako se voda približava pragu kuće, vjeruju ipak da nas je od potpune katastrofe spasila samo puka sreća, a ne dobro uigrana ekipa.
Voda je, za razliku od 2014. godine kada su ljudi strahovali od rijeka, sada prijetila i iz odvodnih cijevi i kanala.
Uprkos velikom angažovanju civilne zaštite, građani komentarišu da su na terenu opet svjedočili lošoj organizaciji i gubljenju vremena prilikom podjele opreme i punjenja vreća, uz opaske da u međuvremenu ništa nismo naučili.
Pojedini koji su se još prije pet godina prijavili za mjesne odrede u Civilnoj zaštiti, tvrde da ih u međuvremenu niko nije zvao na obuke, niti kontaktirao bar nekoliko dana ranije kada su bile najavljene nepogode, već tek u pola noći kada je proglašeno vanredno stanje.
Bjesni su bili i roditelji kada su u ponoć saznali da škole i vrtići sutra neće raditi. Dosta ih je moralo uzeti slobodan dan na poslu jer kažu u to doba nisu uspjeli naći nikoga ko bi im pričuvao malu djecu.
Nadležni međutim poručuju da su zadovoljni odzivom i načinom rada svih službi, te podsjećaju da su upravo kao jednu od preventivnih mjera očistili kanale u kritičnim naseljima.
Kako naglašavaju, ključ leži u dobroj saradnji, a ne čistoj sreći kako se priča.
– Razmjere štete nisu ni približne onim prije pet godina, upravo zbog dobre koordinacije svih službi i preduzeća, posebno sa HE Bočac. U Banjaluci i Čelincu je palo 170 litara po metru, u Kneževu 140 litara i sva ta voda prošla je kroz Banjaluku. Siguran sam da je HE Bočac sa ovakvim načinom rada doprinjela da se ne ponovi 2014. – kaže šef Odsjeka civilne zaštite Mladen Ćućun.
Podsjeća da su u ponedjeljak mobilisani pripadnici civilne zaštite, te da se u rekordnom roku odazvalo oko 360 ljudi, uključujući tu i specijalizovane jedinice ali i jedan broj volontera.
– Sva oprema koja je nabavljena se pokazala efikasnom. Preko 8.000 vreća sa pjeskom je napunjeno i dostavljeno na ugrožena područja. Radne mašine su bile angažovane kako preventivno u subotu i nedjelju na čišćenju oborinskih kanala, tako i kritičnu noć – naglašava Ćućun, dodajući da će sve volontere ubrzo kontaktirati da i zvanično pristupe sistemu civilne zaštite.
Podsjeća da su nakon katastrofalne 2014. godine formirali jedinice civilne zaštite u svim mjesnim zajednicama, organizovali obuku 2015. i 2016. godine, napominjući da ne stoje priče kako ljude pet godina niko nije pozivao.
– Ove godine vršena je obuka komandira, a planirana je obuka i po vodovima i četama, koju ćemo zbog posljednjih dešavanja malo odgoditi- zaključuje Ćućun.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu