Ipak, ove i druge skrivene čari jedinog grada u BiH koji se nalazi na moru mnogim turistima nisu poznate. Jer, većini onih koji godinama ljetuju u Neumu nije ni do gala večera, ni do dalekih plaža, sa trščanim suncobranima i skupim ležaljkama.
Penzioneri iz BiH godinama dolaze u Neum na more, na nekoliko dana, neki iz navike, jer su prije rata njihova preduzeća ovdje imala odmarališta, a neki zato što nemaju pasoš, jer ionako nemaju novaca da putuju po bijelom svetu.
Česti gosti u Neumu su i porodice skromnijih finansijskih mogućnosti, zato što je ovdje smještaj znatno jeftiniji nego u Hrvatskoj. Uz to, mobilne telefone građani BiH mogu koristiti bez rominga, a nema ni gimnastike sa stranim valutama i preračunavanjem cijena jer se, logično, ovdje, kao i svuda u BiH, sve plaća domaćim konvertibilnim markama.
Ali, ove godine se situacija drastično promijenila. U Neum su pohralili i oni koji nisu ni slutili da će ljetovati u BiH.
Kada su Crna Gora, Hrvatska i Grčka, zbog epidemije korone, stavile rampe na svoje granice, 24 kilometra bosanskohercegovačke obale na Jadranu okupirali su gosti iz Beograda, Novog Sada, Bihaća, Banjaluke i mnogih drugih gradova u sjevernoj BiH i u Srbiji.
„Du ju spik ingliš“ vam u Neumu neće biti od neke koristi, ali ekavicu možete čuti na svakom koraku.
Među turistima je ove godine mnogo mladih. Đina Milošević, studentkinja iz Užica je, kao i većina njenih vršnajka, oduševljena Neumom.
Volim Bosnu i Bosance, a volim i more. More u Bosni je za mene super kombinacija – kaže Đina.
No, mnogi lokalci bi je, da su ovo čuli, pogledali poprijeko. Jer, oni se ljute kad neko za Neum kaže da je „bosanski grad“.
– Neum je, naravno, u Hercegovini, to zna svako ko se razume u geografiju. Ako neko kaže da je Neum u Bosni, onda i ja mogu reći da je Sarajevo u Hercegovini – kaže gradonačelnik Neuma Živko Matuško, koji je, naravno, “čisti” Hercegovac.
Neki čak smatraju, mada to ne kažu glasno, da je Neum „hrvatski grad“. O kakvom se narativu ovdje radi svjedoče i grafiti s porukama koje nije pristojno spominjati u pristojnim medijima.
Mehmed Imamović je Bosanac, ali je i pravi neumski barba, takoreći lokalac. On zna ono što turisti ne znaju. Ovaj penzionisani revizor iz Tuzle ima kuću u Neumu i već decenijama ovdje provodi ljeta. Dugo je, kaže, gledao kako kolone turista, Jadranskom magistralom, prolaze kroz Neum, hrleći u Hrvatsku. A šta to, zaboga, Hrvatska ima, a da Neum nema!?
– Evo, konačno je i nas bog pogledao. Drago mi je što dolazi sve više gostiju iz Srbije. Neka vide ovu ljepotu i neka nam se dogodine vrate – kaže Mehmed i pokazuje strmi makadamski put, koji vodi do jedne od naljepših plaža na Jadranu.
Kada nakon dva tri kilometra „of roud“ vožnje i još stotinak metara pješačenja kroz krš i kamenjar stupite na „Feral bič“ biće vam jasno da se svaki metar avanture isplatio.
Tiha uvala, ograničen broj kupača, jer ovdje možete doći samo s rezervacijom, te trščani suncobrani, bijeli baldahini i mali restorančić s morskim specijalitetima i hladnim pićem – sve to izgleda kao da ste iz BiH odjednom banuli – na Maldive.
U ovim blagodetima uživala je i grupa mladića iz Beograda: Cole sa Dorćola, Uroš iz Zemuna, Nikola s Voždovca, Rule s Banovog Brda, Direktor s Novog Beograda… Oni nisu upućeni u bosanko-hercegovačko-hrvatski verbalni rat na temu čiji je Neum. Što se njih tiče, Neum je njihov, bar do kraja odmora; zauzeli su borbeni položaj u baru na plaži i – ne odstupaju.
– Nije nam žao što smo putovali skoro 500 kilometara, jer ovdje je mnogo, mnogo ljepše nego što smo očekivali. Nema šta da pričamo, vidite i sami, raj na zemlji – kažu uglas mladi Beograđani.
Da znaju putovati i u putovanju uživati svjedoči i to što su, na putu za more, svratili na rafting na Tari. I to je, vele, bio doživljaj za pamćenje.
Ležaljke su na „Feral biču“ duplo skuplje nego na većini drugih plaža u Neumu i koštaju 10 KM dnevno. Za baldahin, pod koji se može smjestiti cijelo društvo, valja izdvojiti 50 KM na dan, ali, što bi rekli Bosanci, ćeif nije skup.
Nisu skupi ni morski specijaliteti koji se nude u restoranu na plaži: svježa riba, školjke, rakovi… Koštaju koliko i u drugim lokalima u Neumu, a to znači znatno manje nego u Hrvatskoj.
I ovdje, kao i drugdje u Neumu, nude se i prstaci, rijetka vrsta školjki čiji je izlov zabranjen svuda u Evropi, osim u BiH. Takav zakon! Ovo, kako ekolozi tvrde, grešno zadovoljstvo košta 100 KM po kilogramu, ali šta da se radi – nije prstac ćevap, pa da ga možete naći u svakoj roštiljnici.
Prstaci rastu izuzetno sporo. Naučnici tvrde da im treba najamanje deset godina da bi narasli jedan centimetar, što znači da su oni prstaci koji se nađu na tanjiru stari oko stotinu godina.
Sa ove bajkovite plaže, daleko na moru, naziru se stubovi Pelješkog mosta, koji gradi Republika Hrvatska, kako bi povezala svoju teritoriju, koja je na kopnu „presječena“ Neumom. Dok most ne bude gotov, oni koji iz Zagreba ili Splita putuju u Dubrovnik, koji je takođe u Hrvatskoj, mogu tamo doći jedino ako prođu kroz teritoriju BiH, odnosno kroz Neum, i pritom dva puta pređu granicu.
Most će, tvrde u Zagrebu, biti gotov do kraja 2023. godine, a to znači da će Neum uskoro postati jedino ljetovalište – pod mostom.
Garonačelnik Matuško tvrdi da to Neumu neće naškoditi. Naprotiv, smanjiće se gužve na magistrali, a ovaj će put, takoreći, postati glavna gradska ulica.
– Ko želi da dođe u Neum zna gdje smo, a ko bi samo da prođe dalje, prolaziće mostom – kaže Matuško.
Dodaje da će se, za dvije godine, osim magistralom u Neum moći doputovati i preko Bosne, pardon, preko Hercegovine – novim savremenim putem Stolac – Neum. Putnici koji se odluče za ovu rutu moći će da uživaju u čarima neumskog zaleđa, živopisnih sela iz kojih potiču ukusni domaći sirevi, vina, rakije lozovače, masline i povrće.
Bolje da rade na crno nego da traže pomoć
Plaža „Feral bič“ je djelo porodičnog biznisa, ali gradonačelnik Neuma Živko Matuško kaže da je na tom mjestu „regulacionim planom predviđeno nešto drugo“. Na pitanje da li to znači da ta plaža radi na crno, prvi čovjek Neuma samo odmahuje rukom.
– Nemojte načinjati tu temu, nećemo o radu na crno! Bolje je da ljudi ljeti rade nego da zimi dolaze u opštinu tražiti pomoć – ističe Matuško.
U Neumu i nekoliko sela u zaleđu ovog ljetovališta živi oko 4.600 stanovnika i svi oni, na neki način, žive od turizma.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu