Stojičićeva je istakla značaj ulaganja u nove tehnologije u oblasti obrazovanja, ali i na usavršavanje i obuke vaspitno-obrazovnih radnika iz oblasti informacionih tehnologija.
– Nedavno je na zavidnom nivou realizovan i eUpis djece u prvi razred osnovnih škola. Oko 80 odsto roditelja svoju djecu upisalo u prvi razred koristeći elektronski upis, tako da škole imaju mogućnost službenim putem da preuzimaju digitalne setove podataka potrebnih za upis uz saglasnost roditelja – rekla je Stojičićeva.
Ona je pojasnila da je na taj način proces upisa djece u prvi razred skraćen i ubrzan, a roditeljima olakšan, jer nisu u obavezi da u školu dostavljaju neophodnu dokumentaciju u štampanom obliku.
Nastavak aktivnosti na opremanju obrazovnih ustanova računarskom opremom
Stojičićeva je napomenula da je u planu i nastavak realizacije aktivnosti na kontinuiranom opremanju predškolskih ustanova, te osnovnih i srednjih škola računarskom i mrežnom opremom i digitalizacijom u oblasti obrazovanja u Republici Srpskoj.
– Potrebno je osposobiti mlade ljude da budu spremni raditi i živjeti u društvu koje se kreće ubrzanim ritmom tehnoloških i društvenih promjena. Naša obaveza je da kreiramo takav obrazovni sistem koji će pomiriti sve ono što traže savremena kretanja i ono što su neke naše tradicionalne vrijednosti, kojih ne treba da se odreknemo. U tom pravcu treba da budu usmjerene sve naše buduće aktivnosti – rekla je Stojičićeva.
Ona je podsjetila da je strategija za reformu predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja donesena 2022. godine, kojom su utvrđeni određeni ciljevi, te da će se tim putem resorno ministarstvo kretati u narednom periodu.
– Kada je riječ o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, cilj nam je da imamo što veći obuhvat djece u vrtićima, kako privatnim, tako i javnim, jer je to preduslov da djeca koja krenu u prvi razred budu spremna za promjene koje ih čekaju – rekla je Stojičićeva.
Sve veći obuhvat djece u vrtićima
Ona je navela da je obuhvat djece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem trenutno oko 30 odsto, što je značajan napredak u odnosu na raniji period.
– Kako bismo što većem broju djece omogućili pripremu za školu organizuje se tromjesečni program za djecu koja nisu bila obuhvaćena predškolskim programom kako bismo im pomogli da se lakše naviknu na školsku sredinu i obaveze, jer smo prepoznali potrebu i značaj spremnosti djeteta da krene u prvi razred – rekla je Stojičićeva.
Kad je riječ o osnovnom obrazovanju, ona je navela da će i u ovoj godini biti nastavljena saradnja sa Društvom psihologa Republike Srpske na edukaciji vaspitno-obrazovnih radnika u radu sa talentovanom i darovitom djecom, te da će na tome biti poseban fokus.
Izgraditi sistem za rad sa darovitom i talentovanom djecom školskog uzrasta
– U toku je druga faza ovog projekta, čiji je fokus usmjeren na izgradnju sistema podrške koji će omogućiti optimalan rad sa potencijalno darovitom i talentovanom djecom u školama u Republici Srpskoj – napomenula je Stojičićeva.
Ona je pojasnila da jedan od ključnih koraka ovog procesa podrazumijeva izbor stručnih i motivisanih osoba (mentora) za rad sa potencijalno darovitom i talentovanom djecom, i kreiranje baze stručnjaka koji bi bili pioniri na ovom polju u Republici Srpskoj.
– Svako dijete u sebi krije određene talente i afinitete za nešto i zato je zadatak vaspitno-obrazovnih radnika da osluškuju učenike i prepoznaju u čemu je svako od njih najbolji kako bi se razvijali u skladu sa svojim afinitetima – smatra Stojičićeva.
Nastavak saradnje srednjih škola i poslovne zajednice
Govoreći o srednjem obrazovanju, ona je napomenula da je akcenat stavljen na razvoj saradnje sa poslovnom zajednicom i prilagođavanju upisne politike sa potrebama tržišta rada.
– Uvođenje dualnog obrazovanja u sistem srednjeg obrazovanja jeste dobro osmišljen cilj kojem težimo, ali još ga nismo dostigli, jer je potrebno da se ispune brojni uslovi. Zbog toga ćemo novim izmjenama i dopunama Zakona o srednjem vaspitanju i obrazovanju dodatno urediti obavljanje praktične nastave kod poslodavaca u skladu sa stečenim iskustvom našeg vaspitno-obrazovnog sistema – rekla je Stojičićeva.
Ona je dodala i da resorno ministarstvo ima odličnu saradnju sa predstavnicima poslovne zajednice, kao i sa predstavnicima jedinica lokalnih samouprava, te da je upisna politika u velikoj mjeri usklađena sa potrebama tržišta rada i privrednika.
– Definisana su i nova deficitarna zanimanja koja ćemo stipendirati i cilj nam je da na taj način podstaknemo djecu, koja ne žele da nastave školovanje na visokoškolskim ustanovama, da upisuju treći stepen obrazovanja – rekla je Stojičićeva.
Sa ciljem dugoročnog usklađivanja obrazovanja sa razvojnim potrebama i tržištem rada, dodala je ona, Ministarstvo prosvjete i kulture će u narednom periodu sprovesti niz konsultacija sa poslovnom zajednicom, jedinicama lokalnih samouprava, kao i sa drugim partnerima kako bi se analizirala Mreža srednjih škola u Republici Srpskoj i kako bi se utvrdilo da li je ona u dovoljnoj mjeri usklađena sa regionalnim razvojnim potrebama, ali i sa svim prepoznatim privrednim potencijalima Republike Srpske.
Evidentna sve veća izdvajanja za oblast kulture
Govoreći o oblasti kulture, Stojičićeva je napomenula da su Vlada Republike Srpske i resorno ministarsto opredijeljeni za podršku razvoju kulture i kulturnih dešavanja u Srpskoj, kao i institucija kulture i manifestacija u ovoj oblasti, te da su evidentna sve veća ulaganja u ovu svrhu.
– Sredinom godine sa radom bi trebalo da počne novo narodno pozorište koje se gradi u Istočnom Sarajevu i to je naš novi proizvod u oblasti kulture na koji smo ponosni, jer će doprinijeti razvoju pozorišne scene u tom dijelu Srpske i imaće veliki značaj za građane koji tu žive – rekla je Stojičićeva.
Ona je istakla i značaj osnivanja Simfonijskog orkestra u okviru Narodnog pozorišta Srpske, te podsjetila da je godinu dana od osnivanja Audio-vizuelnog centra koji promoviše kinematografiju i razvija filmsku scenu.
– Započeti su brojini značajni projekti koje očekujemo da u ovoj godini budu završeni, a takođe postoje značajni planovi i za nove, kako bi potencijal koji imamo u oblasti kulture i umjetnosti maksimalno iskoristili – rekla je Stojičićeva.
Uložiti dodatne napore da se sadržaji kulture približe publici u malim sredinama
Ona smatra da je potrebno uložiti i dodatne napore kako bi se dešavanja i sadržaj iz oblasti kulture približila i publici u manjim lokalnim zajednicama, u kojima ne postoje ustanove kulture, ili imaju male kapacitete.
– Potrebno je naći način da kulturni sadržaj omogućimo i stanovnicima u malim opštinama, a naročito je to značajno za djecu koja tamo žive, da mogu ispratiti kulturne sadržaje prilagođene njihovom uzrastu i to moramo raditi u parnerstvu sa lokalnim zajednicama – napomenula je Stojičićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu