Imali smo onu situaciju u Srbiji i trebali smo iz toga izvući pouku i pristupiti boljem osiguranju i bezbjednosti u školama. Ovaj slučaj bi vjerojatno spriječila jedna brava od pet evra. Ona vjerovatno postoji na tim vratima, kao što postoji i ključ. Ali se vrata očito ne zaključavaju – kazao je portal Index.hr Cvrtila dodavši da “pametni uče na tuđim greškama”.
Napadač koji je danas u osnovnoj školi u zagrebačkom naselju Prečko ubio jedno dijete, a više osoba ranio, u školu je slobodno ušetao.
Ovaj incident je sve podsjetio na masakr u Ribnikaru, u Beogradu.
Kako piše Index, U Hrvatskoj je zaključavanje škola pitanje izbora. Ne postoji propis koji zahtijeva od škola da se vrata zaključavaju ili da postoji obezbjeđenje.
Sve zavisi od pojedinačnih odluka škola. Neke zaključavaju, neke ne. Neke jedno vrijeme zaključavaju pa onda s tim prestanu – strogih pravila nema.
“Obezbjeđenje + brava + protokol ulaska”
Istoričar i učitelj Branko Radonić na „Iks“ je, komentarišući današnji incident, poručio da se ni u državni arhiv ne može ući bez provjere. Uopšte, u brojne državne institucije ne može se ući bez neke vrste provjere.
Kad dođem npr. u neki državni arhiv, moram pozvoniti za ulazak. Onda mi se s druge strane javi neki gospodin i pita što trebam. Ja kažem: čitaonica. On otključa na gumb. Atomska fizika izgleda za škole i vrtiće. Znači: zaštitar + brava + protokol ulaska.https://t.co/KQxJphm5qo
— Branko Radonić (@BrankoRadonic) December 20, 2024
– Kad dođem npr. u neki državni arhiv, moram pozvoniti za ulazak. Onda mi se s druge strane javi neki gospodin i pita što trebam. Ja kažem: čitaonica. On otključa na dugme. Atomska fizika izgleda za škole i vrtiće. Znači: portir + brava + protokol ulaska – istakao je Radonić.
Kriminolog Cvrtila je istakao značaj obezbjeđenja u školama.
– Koliko bi značio portir koji bi to gledao i kontrolisao, pa bi shvatio, kad dođe neki od 19 godina, da taj sigurno ne ide u prvi razred osnovne škole i vjerovatno bi spriječio ulazak. Minimum zaštite je da se zaključavaju ulazi – rekao je on.
Kamere, poput onih u školi u zagrebačkom naselju Prečko, uglavnom nisu sredstvo koje će spriječiti ulazak.
– One služe u smislu da neko negdje ne provali jer smatra da će ga se prepoznati. One služe post festum da se policiji kasnije olakša potraga. Ali nisu te koje će spriječiti kriminalnu radnju. Ono što sprječava su tehničke i mehaničke mjere zaštite. I fizička zaštita u obliku portira – poentirao je Cvrtila.
Što se tiče detektora metala, kriminolog smatra da bi “bio problematičan” jer bi pregledavanje dugo trajalo.
– S druge strane, u Srbiji smo vidjeli da se radilo o učeniku škole, kojeg onda ni zaključavanje ne spriječava u pohodu jer ga se svakako pusti u školu. U tom slučaju mogu djelovati samo detektor metala ili selektivni pregledi – kazao je za Index.hr.
Zaštitar – preventivni učinak
– To znači da se ne moraju pregledavati svi učenici, nego oni koji su sumnjivi, koji su imali ranije problematično ponašanje, koji odudaraju po nečemu… Bitan je učinak tih svih radnji. Vi kad imate portira, kad imate selektivne preglede, to ima preventivni učinak na potencijalne počinioce. A kad imate širom otvorena vrata, onda svako može ući, pa i onaj koji nije vješt u kriminalnim radnjama – objasnio je Cvrtila.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu