Goranov život obilježili su veliki uspjesi s grupom Majke, ali i teške lične tragedije, gubitak supruge, narušen odnos sa sinom te dugogodišnja borba sa zavisnošću.
Iza karijere frontmena legendarne grupe Majke krije se životna priča obilježena velikim bolom zbog gubitka supruge, ali i narušenim odnosom sa sinom.
Osnovao bend koji ga je vinuo u zvijezde
Rođen je 16. avgusta 1965. godine u Vinkovcima, gdje je odrastao u radničkoj porodici. Djetinjstvo i mladost proveo je u gradu koji je tada imao izuzetno živu rok scenu, a muzika ga je privukla još u osnovnoj školi. Posebno su ga fascinirali Rolingstonsi i Bitlsi, čije je ploče slušao na sestrinom gramofonu.
Već sa 12 godina osnivao je prve bendove sa školskim drugovima, a 1980. godine, kao petnaestogodišnjak, sa Marinom Pokrovcem osnovao je sastav Duo debili. Zajedno su nastupili pred oko hiljadu ljudi u Domu omladine u Vinkovcima, što je bio jedan od njegovih prvih značajnijih susreta sa publikom.
Tokom narednih godina nastupao je sa različitim lokalnim sastavima, a krajem 1984. godine sa prijateljima je osnovao grupu Majke, koja će obilježiti njegov život i postati jedan od najvažnijih sastava hrvatskog roka.
U prvoj postavi, između ostalih, bili su Marin Pokrovc, Nedeljko Ivković Kilmister, Željko Mikulić Korozija i Ivica Duspara. Majke su se brzo izdvojile sirovim rok zvukom, energičnim nastupima i tekstovima koji nisu pokušavali da uljepšaju stvarnost.
Prve značajnije koncerte održali su 1986. godine u zagrebačkom Lapidarijumu i beogradskoj Akademiji. Ubrzo ih je zapazio nezavisni izdavač Zdenko Franjić, a 1987. godine snimili su promotivni materijal „Majke zauvijek“, koji je sadržao 14 pjesama.
Početak karijere obilježila velika tragedija
Međutim, početak njihove karijere obilježila je velika tragedija. U saobraćajnoj nesreći 1989. godine poginuli su gitarista Marin Pokrovc i još dvojica Baretovih bliskih prijatelja, Goran Matošević i Pavao Papo. Gubitak prijatelja teško ga je pogodio, a uslijedio je i period tokom kojeg se sve dublje suočavao sa zavisnošću.
Uprkos teškim okolnostima, Majke su 1990. godine objavile svoj prvi album „Razum i bezumlje“, koji je postao jedno od ključnih izdanja domaćeg garažnog roka. Pjesme poput „Iz sve snage“, „Zbunjen i ošamućen“ i „Novi dani“ pokazale su pravac u kojem će bend nastaviti da se razvija.
Početak rata u Hrvatskoj donio je nove promjene, a prvobitna postava Majki prestala je sa radom. Bare je u tom periodu eksperimentisao i sa drugačijim muzičkim izrazom, pa je pod pseudonimom Hali Gali Halid objavio materijal koji je spajao rok, psihodeliju i elemente narodne muzike.
Godine 1992. ponovo je okupio Majke, nakon čega je uslijedio jedan od njihovih najplodnijih perioda. Album „Razdor“, objavljen početkom devedesetih, donio je pjesme poput „Budi ponosan“, „Krvarim od dosade“ i „Mršavi pas“, koje su vremenom postale nezaobilazan dio njihovog koncertnog repertoara.
Uslijedili su albumi „Milost“ iz 1994, „Vrijeme je da se krene“ iz 1996. i „Put do srca sunca“ iz 1998. godine. Upravo su ti albumi učvrstili status Majki kao jednog od najvažnijih rok sastava u Hrvatskoj.
Ženu pronašao mrtvu – predozirala se
I dok je na muzičkom planu nizao uspjehe, Bare je privatno prolazio kroz najteže trenutke svog života.
Godine 1993. oženio se dugogodišnjom partnerkom Mirjanom, sa kojom je 1994. godine dobio sina Mirana. Porodična sreća, međutim, kratko je trajala. Mirjana je u decembru 1995. godine preminula od posljedica predoziranja heroinom, a njihov sin tada je imao tek godinu dana.
Bare je kasnije u intervjuima govorio o traumatičnom trenutku kada se probudio pored supruge i shvatio da je preminula. Njena smrt ostavila je dubok trag na njegov život, a muzičar se nakon tragedije suočavao sa ozbiljnim ličnim i psihičkim poteškoćama.
Nije imao odnos sa sinom
O odnosu sa sinom Miranom tokom godina govorio je rijetko, ali veoma iskreno. Priznao je da nije bio otac kakav je želio da bude i da je Miran odrastao uz baku i djeda.
– Moje dijete me ne doživljava kao oca, nemamo nikakav odnos… Žao mi je, ali mi je drago što sam uspio da ga školujem – ispričao je u jednom intervjuu.
Priznao je i da ga propušteni zajednički trenuci sve više bole kako stari.
– Ali opet sam zabrljao, znaš. Sve me to sve više muči kako starim. Sviraš pa zaboraviš, pa ne stigneš na njegov rođendan, zaboraviš da mu čestitaš. Zabrljao sam, šta da ti kažem – rekao je.
Uprkos udaljenosti među njima, nikada nije krio ponos na sina, koji je završio dva fakulteta. U jednom od svojih najemotivnijih priznanja otkrio je i koliko mu je očinstvo značilo.
– Da nisam postao otac, ne bih sada sjedio ovdje, nego bih bio mrtav – izjavio je, piše Telegraf.rs.
Goran Bare pronađen mrtav u stanu
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.