To se i dogodilo u noći između četvrtka i petka, ali ključno pitanje zašto se baš sada odlučio na taj korak.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je u više navrata zagovarao vojnu opciju za zaustavljanje iranskog nuklearnog programa.
Prema nedavnim izvještajima američke obavještajne zajednice, Izrael sada pokušava da iskoristi štetu nanesenu iranskim postrojenjima za proizvodnju raketa i protivvazdušnu odbranu nakon izraelskog bombardovanja u oktobru.
Jedan takav izvještaj navodi da Izrael, generalno, nastavlja da teži širem cilju – da dovede do promjene režima u Iranu, piše hrvatski “Index”.
S druge strane, “Tajms of Izrael” piše da, iako je Netanjahu govorio o skorom oslobođenju iranskog naroda od tiranije, cilj nije direktno izazivanje promjene režima. Zapravo, bezbjednosni establišment govori samo o spriječavanju opasnosti koju predstavlja iranski nuklearni program, bez hvalisanja o potpunom uništavanju svakog aspekta programa.
Izrael i Iran decenijama vode “rat iz senke”
Izrael i Iran već decenijama vode “rat iz senke” kroz posrednike i tajne operacije. Teheran pruža podršku naoružanim grupama u regionu koje su se direktno sukobile sa Izraelom, kao što su Hezbolah u Libanu, Hamas u Gazi i Huti u Jemenu.
Od početka izraelskog rata u Gazi, napadi grupa koje podržava Iran su se pojačali u znak solidarnosti sa Palestincima.
Netanjahu je pod pritiskom kod kuće: protivljenje novom zakonu o regrutaciji izazvalo je političku blokadu, a izraelski parlament, Kneset, održao je rasprave o mogućem samoraspuštanju, što bi moglo dovesti do prevremenih izbora na kojima se očekuje da će Netanjahu izgubiti, prema anketama.
Parlament je u srijedu odbacio prijedlog za raspuštanje Netanjahua, dajući mu više vremena da se pozabavi krizom.
Izrael smatra Iran egzistencijalnom prijetnjom
U zvaničnom saopštenju objavljenom ubrzo nakon početka napada, Izraelske odbrambene snage (IDF) opisale su napad kao “preventivni udar”. Razlog je, prema procjeni izraelskih bezbjednosnih službi, to što je iranski program nuklearnog naoružanja napredovao do tačke da se može smatrati egzistencijalnom prijetnjom.
Godinama su izraelske vlasti tvrdile da Izrael ima najviše da izgubi ako Iran, koji odbija da prizna pravo Izraela na postojanje, razvije nuklearnu bombu.
Nakon godina obećanja da će preduzeti vojnu akciju, načelnik Generalštaba IDF Elaj Zamir u saopštenju je naveo da je situacija “dostigla tačku sa koje nema povratka”.
Zašto je sada Izrael napao Iran
Takođe se postavlja pitanje zašto je Izrael odlučio da napadne upravo sada.
Nuklearni nadzorni organ Ujedinjenih nacija (UN) istakao je iranski program program ubrzanog obogaćivanja uranijumom i u četvrtak je usvojio rezoluciju kojom se Iran proglašava krivim za kršenje svojih obaveza prema Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja.
Netanjahu je u unaprijed snimljenom video-obraćanju objavljenom tokom izraelskog napada precizirao da režim sada ima dovoljno obogaćenog uranijuma za devet nuklearnih bombi, piše “Tajms of Izrael”.
Izrael dobro zna da Iran ima rakete koje mogu da dosegnu bilo koju tačku u zemlji. I Netanjahu je priznao da Iran preduzima neviđene korake ka “naoružavanju” – izgradnji bombe, prenosi izraelski list.
U procjeni izraelskog bezbjednosnog establišmenta, brojka od “devet bombi” može biti potcijenjena, proces obogaćivanja može biti čak i napredniji nego što je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) izvjestila, a proces naoružavanja je posljednjih dana karakterisao napredna testiranja.
Teheran nakon izraelskog napada na Iran
Cilj izraelskih udara je, dakle, da se duboko oštete iranski kapaciteti za nuklearno oružje – uključujući ključne objekte i ključne komandante – i time spriječi ta percipirana egzistencijalna prijetnja. Procjena u bezbjednosnom establišmentu je da je ovo bio pravi i neophodan trenutak za udar – prije nego što Iran obnovi odbranu uništenu u daleko manje dramatičnom napadu Izraela prošlog oktobra, i u vrijeme kada se obavještajni podaci o iranskom programu smatraju posebno jakim.
Netanjahu: Ako ne djelujemo sada, neće biti sljedeće generacije
Netanjahu se takođe osvrnuo na dramatično rastući iranski program balističkih raketa, sa planovima da proizvede hiljade i hiljade raketa u narednih nekoliko godina.
Sasvim odvojeno od nuklearne prijetnje, te rakete bi same po sebi predstavljale egzistencijalnu opasnost, sposobnu da nadvladaju izraelsku vojnu odbranu, procjenila je bezbjednosna ustanova.
– Ne možemo ostaviti ove prijetnje sljedećoj generaciji, jer ako ne djelujemo sada, neće biti sljedeće generacije – izjavio je Netanjahu i upozorio da predstoje složeni i izazovni dani ukazujući da bi se Izrael mogao suočiti sa široko rasprostranjenim iranskim raketnim napadima.
Teheran je uzvratio najavom da će ubrzati svoje nuklearne aktivnosti, upozoravajući da “nema izbora nego da odgovori”.
Uranijum je nuklearno gorivo koje, ako je u velikoj mjeri obogaćeno, može se koristiti za pravljenje bombe. Iran kaže da je njegov nuklearni program isključivo u miroljubive svrhe.
Zašto je ovaj napad opasniji od ranijih
Ne samo da je izraelski napad na Iran bio opsežniji i intenzivniji od prethodne dvije vojne operacije koje su sprovedene 2024, već izgleda da je usvojena i strategija koja je korišćena u izraelskoj ofanzivi protiv Hezbolaha u Libanu u novembru prošle godine.
Ta strategija ne podrazumijeva samo napade na iranske raketne baze – čime bi se oslabile sposobnosti Irana da vojno odgovori – već i udarce usmjerene ka eliminaciji ključnih članova iranskog rukovodstva.
Ova strategija “odsjecanja glave” najviših funkcionera Hezbolaha imala je razorne posljedice po tu organizaciju i njenu sposobnost da izvede održiv protivnapad.
Snimci iz Teherana pokazuju da su pogođene tačno određene zgrade, slično kao tokom izraelskih napada na južne dijelove Bejruta, koji su se završili ubistvom vođe Hezbolaha, Hasana Nasralaha. U Iranu, međutim, nijedna ličnost tog ranga izgleda nije ubijena. Vrhovni vođa, Ali Hamenei, nije bio meta.
Ali, ubistvom načelnika Generalštaba oružanih snaga Irana, Hoseina Salamija – koji je ujedno i komandant moćne Revolucionarne garde – kao i nekolicine najviših nuklearnih naučnika te zemlje, i to već u prvim satima operacije, Izrael je Iranu nanio neviđen udarac.
Takav napad bi, po svemu sudeći, zahtijevao žešći iranski odgovor nego ona dva koja smo vidjeli prošle godine, piše britanski “Bi-Bi-Si”.
Međutim, on bi ujedno mogao i da oteža Teheranu da uopšte prikupi kapacitete za takvu odmazdu. To je vjerovatno bila Netanjahuova procjena kada je odlučio da napadne, prenose Index.hr, BBC, Times of Israel.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu