Fenomen bi mogao dovesti i do izboja solarnih oluja, a neki se pribojavaju da bi cijela situacija mogla dovesti do katastrofalnog pada temperature na Zemlji.
Dejli Mejl javlja kako Kraljevsko astronomsko društvo Velike Britanije pokušava smiriti paniku tvrdnjama kako se radi o događaju koji se ciklički ponavlja svakih otprilike 11 godina, ali postoje i mnogi koji su manje optimistični.
Podsjećaju kako je “solarni minimum” poharao Evropu u 17. i 18. vijeku, kada su temperature bile toliko niske da se zaledila i rijeka Temza, usjevi su uništeni, munje su obasjavale nebo, a 1816. vremenske su prilike bile toliko lude da je snijeg padao još u junu.
Godina bez ljeta
List ističe kako četiri i po milijardi godina staro Sunce nije samo ono što nas uveseljava tokom lijepih dana, već i ono što nas održava na životu, te smo osjetljivi na najmanje promjene u njegovoj aktivnosti.
Sunčeva aktivnost se neprestano mijenja, od solarnog maksimuma do minimuma, u ciklusima. Od 17. vijeka naučnici mjere te aktivnosti, kao i magnetsku aktivnost na Sunčevoj površini. Ove godine sunce je u svojoj najslabijoj fazi još od pedesetih godina prošlog vijeka.
Najgore razdoblje koje nauka bilježi bilo je od 1790. do 1830. godine kada su zabilježena razdoblja ekstremne hladnoće. Prosječna temperatura tokom 20 godina je pala za dva stepena, što ne zvuči mnogo, ali je imalo dramatičan učinak na poljoprivredu i proizvodnju hrane.
Zanimljivo, tada su zabilježene i (sasvim nepovezane) moćne erupcije vulkana. Tako je 10. aprila 1815. eruptirao vulkan u Indoneziji, pobivši više od 71.000 ljudi. Hiljade ljudi širom Evrope su umrli od gladi, smrzavanja i bijede uzrokovane “godinom bez ljeta”, a krenula je i epidemija tifusa.
Umirujući tonovi
Iako će naučnici reći kako je ovaj solarni minimum poprilično snažan, ipak kažu da se ne moramo previše brinuti. Profesor astrofizike na univerzitetu u Redingu, Metju Ovens, kaže kako su tokom tog teškog istorijskog razdoblja naučnici proučavali tek 50-ak Sunčevih mrlja, dok ih se sada proučava više od 50.000.
Uostalom, solarni minimum, najveći u vijeku, imali smo 2009, pa nismo umrli – rekao je on za Dejli Mejl.
Vjeruje se kako učinak ovog minimuma neće biti veći od smanjivanja globalne tmperature za dvadesetinu jednog stepena Celzijusovog. Mogla bi nas pogoditi malo hladnija, ali ne previše hladna zima, kažu naučnici, koji sa skepsom dočekuju katastrofične vijesti o solarnom minimumu, prenosi Jutarnji.
To neće biti dovoljno ni da zaustavi trend globalnog zagrijavanja, navode oni.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu