Interesantno je da je upravo Tepavčević prije dvije godine dobio drugu nagradu „Zlatna sova“ za roman “Grad za nezbrinutu djecu”, koji je bio jedan od najprodavanijih romana “Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva”, koji je izdavač i njegovog novog romana.
-Jedan (ne)običan, pozlaćeni sat s početka dvadesetog vijeka vještom autoru dovoljna je poveznica oko koje se razgranava potraga za sudbinom Tome, brata naratorovog (Andrija) djeda koji je otišao i nestao u Americi, zemlji koja usisava ljude odsvakle i slabo ih vraća. Raseljavanje Hercegovine, od danka u krvi s početka sedamnaestog vijeka (1620), preko masovnog prekookeanskog iseljavanja s početka dvadesetog vijeka, zatim Balkanski, Prvi i Drugi svjetski rat i odbrambeno-otadžbinski rat u Hercegovini i Sarajevu 1992-1995, te bombardovanje Jugoslavije 1999. utkani su u priču o davno nestalom članu porodice i unuku njegovog brata koji, otišavši u tu istu Ameriku vijek kasnije, traga za istinom o svom pretku i njegovoj ljubavi, Jagliki. Ta istina, kako to u hercegovačkim pričama koje izniču iz legendi na mjestima gdje se spajaju mit i istorija biva, ne da se dokučiti lako. Do nje se dolazi kroz sjećanja na pričanje o sjećanjima drugih na one koji su „negdje“ bili, „nešto“ radili i tamo negdje „skončali“.. Neispričana Tomina priča, taj nebrušeni dijamant, dobija u ovom rukopisu svoj oblik polako, iz više izvora, kroz vizure i pripovijesti više naratora, svih do jednog izniklih iz Hercegovine pune istorije, pamćenja i tajni, pune ljudi koji ne zaboravljaju ko su i odakle su ni poslije sedam decenija provedenih s one strane okeana, vezanih za kamen, žestoko Sunce, jaki mraz i kult sjećanja na one koje su bez traga odnijeli egzil i ratovi- navedeno je u saopštenju žirija prilikom dodjele Zlatne sove Tepavčeviću.
Sam autor kaže da njegov roman ima izraženu autobiografsku crtu, jer je glavni junak jedan njegov predak, koji je prije stotinjak godina otišao preko okeana, a u čiju kožu se stavio tek onog trenutka kada je i sam otišao.
To je ustvari priča o traganju za izgubljenim pretkom, o masovnom pokretu iseljavanja Hercegovaca u Ameriku s kraja 19. i početkom 20. vijeka. Ovo je jedna ljubavna priča i tri priče o prijateljstvu – rekao je Tepavčević.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu