Hrišćani su počeli da praktikuju božićni post još u periodu ranog hrišćanstva. O tome su pisali Amvrosije Milanski i blaženi Avgustin. Međutim, papa Lav Prvi je već u 5. vijeku nazvao post „običajem od davnina“.
U početku, vjernici nisu postili četrdeset dana kao danas, već samo dva-tri. U nekim zajednicama čak i dan. Post se postepeno pomjerao na nedjelju dana – ovu tradiciju je sačuvala samo Jermenska apostolska crkva.
– Period od četrdeset dana ustanovljen je mnogo kasnije – na saboru 1166. godine, koji su održali carigradski patrijarh Luka Hrisoverg i vizantijski car Manuil Prvi Komnin – navodi crkveni publicista protojerej Maksim Pervozvanski.
Tada je određen datum, početak posta – 15. novembra, a po gregorijanskom kalendaru 28. novembra.Ovaj običaj je u Rusiju donio krajem 12. vijeka knez Andrej Bogoljubski, pristalica „svega grčkog“.
Narod ga je tada nazvao Filipov post, jer se sjećanje na apostola Filipa obilježava 27. novembra.
Treba istaći da je ovaj post, iako dug, prilično jednostavan. Manje je strog od vaskršnjeg posta.– Po težini Božićni post je bliži Petrovskom. Na primjer, dozvoljeno je jesti ribu, što nije dozvoljeno tokom velikog posta – objašnjava jeromonah Feodorit (Senčukov).
Što je bliže Božiću, to je stroži. Posljednje nedjelje riba se ne jede, dok na Badnji dan (6. januara) do sumraka nije dozvoljena baš nikakva hrana sve do prve zvijezde – simbol Vitlejema, koji je svijetu objavio rođenje Spasitelja.
– Naravno, ako se striktno pridržavate pravila, morate znati kog dana koju hranu možete jesti, a šta ne bi trebalo. Ali sveštenstvo je svjesno da je teško ispuniti sve propise – kaže otac Teodorit.
Stoga, dodaje, u opštoj crkvenoj praksi, uz pravila, postoje izuzeci. Prekid posta se ne smatra ozbiljnim grijehom. Pogotovo ako je to povezano sa zdravljem.
Glavna stvar su prioriteti samih vjernika. Važno je jasno razumjeti zašto bi trebalo da se ograničite na četrdeset dana. Od toga zavisi šta će postati – sredstvo duhovnog uzdizanja ili još jedna dijeta.
– Smisao posta nije u odbijanju hrane, već u pripremanju za praznik, kako bi hrišćani obratili pažnju na svoj duhovni život – zaključio je protojerej, prenosi Novosti Magazin.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu